Kažnjen zbog otpora sveznajućoj državi

Masovno nadgledanje po cijelom svijetu koje provodi američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) zaprepastila je mnoge, čak i kad znaju da zadiranje države u privatne poslove ljudi ima dugu povijest. Pisac Ilija Trojanow s time ima iskustvo još od djetinjstva. "Mene su prisluškivali još kao bebu", kaže on.

Borba protiv "sveznajuće države"

Stan njegovih roditelja u Bugarskoj je bio potpuno prekriven prislušnim uređajima. Tako ovaj rođeni Bugarin, čija je obitelj 1971. godine dobila azil u Njemačkoj, danas može čitati u dokumentima tajne službe kakve su razgovore bili vodili njegovi roditelji i rodbina u njihovoj tadašnjoj dnevnoj sobi. Stoga ne čudi da je Trojanow razvio posebnu odbojnost prema moći i moćnicima. On se godinama bori protiv, kako ju on naziva, "sveznajuće države." Neki kritičari smatraju da on svojim oštrim kritikama ponekad ide predaleko. On je naprimjer usred afere o sveopćem prišlukivanju kojeg provodi NSA poslao otvoreno pismo kancelarki Merkel u kojem on i drugi pisci kancelarki predbacuju da ne čini ništa "povodom povijesnog napada na našu pravnu državu".

Trojanow se ovih dana uputio u New York, kako bi u prostorijama tamošnjeg Goethe Instituta održao predavanje na temu "Nadgledanje i goli novi svijet". Nije baš bilo sigurno hoće li mu to i uspjeti. Krajem rujna američki mu djelatnici nisu odobrili ulazak u SAD. O razlozima zbog čega je tako, američko veleposlanstvo nije Trojanowu ništa htjelo reći, tek je spominjalo "zakone o privatnosti".

Većina Amerikanaca za Obaminu politiku tajnih službi

Nema sumnje da NSA-ovo masovno korištenje osobnih podataka još uvijek uzbuđuje duhove, i to s obje strane Atlantika. Ali Nijemci, kao i njihovi europski susjedi, izgleda da se više uzrujavaju nego sami Amerikanci. Dok je ugled SAD-a kao i njegovog nekad popularnog predsjednika nakon afere s Edwardom Snowdenom među Nijemcima dramatično pao, većina Amerikanaca, pokazuju najnovije ankete, još uvijek smatra da su aktivnosti NSA u redu. Štoviše, sve su im prihvatljivije.

Rasprava oko dozvole ulaska u SAD

Trojanow se još prije nekoliko godina u knjizi "Napad na slobodu" koju je objavio zajedno s pravnicom Juli Zeh, pozicionirao kao oštar kritičar države koja želi sve imati na oku. Trojanow pretpostavlja da mu je ulazak u Ameriku bio odbijen jer je sad na zub uzeo američku agenciju NSA. On se na predavanju, kojeg je ipak na kraju smio održati, zahvalio na izrazima solidarnosti američkom PEN centru ali je rekao kako smatra da ga je njemačka vlada ostavila samog na suhom. To je uzrujalo njemačkog veleposlanika koji je sjedio u publici a koji pak tvrdi da se njemačka vlada u ovom slučaju itekako bila angažirala.

Bezbrižni građanin

Instinktivna samoobrana, koju čovjek obično poduzima, na primjer kad piše obična pisma, u digitalnom svijetu ne funkcionira. Trojanow se žali na "bezbrižnost građana koji još nije shvatio u kojoj se mjeri izlaže izvjesnoj kontroli".

Predsjednica američkog PEN kluba Suzanne Nossel iznijela je rezultate najnovijih istraživanja: "Ne većina, ali značajan broj pisaca ograničava svoje aktivnosti u društvenim medijima. I ograničavaju teme koje istražuju i o kojima pišu. Pojedinim temama se uopće ne bave, iz staha da to ne bi pobudili pozornost vlade."

Opasnost po slobodu mišljenja

Ovoj autocenzuri je sigurno doprinjela činjenica da se Obamina administracija prilično oštro odnosi prema tzv "leakerima" (zviždačima) i novinarima, koji s njima dolaze u kontakt. Kao nikad do sad, njih Obama i i njegovi ljudi progone brojnim kaznenim postupcima. "Za pisce je sloboda mišljenja od ključne važnosti. Kad počnu izbjegavati pojedine teme, onda možemo reći da te teme ostaju za sve Amerikance zamračene", kazala je predsjednica američkog PEN-a.

Je li se moguće vratiti na staro, ponovno uspostaviti privatnu sferu kakva je nekad postojala? U to ni sam Trojanow više nije siguran.