Još Grčka ni propala...

Grčki bankrot se predviđa već tjednima i mjesecima. Atena je svejedno do sada uspijevala ispuniti obveze plaćanja prema međunarodnim vjerovnicima. Razlog nisu izdašni porezni prihodi. Grčka svoje preživljavanje zahvaljuje prije svih Europskoj središnjoj banci (ESB). „Grčke poslovne banke ESB trenutno opskrbljuje likvidnim sredstvima za slučaj nužde. One taj novac koriste kako bi kupile grčke državne obveznice s kratkim rokom dospijeća. Tako Grčka dobiva na vremenu, barem u idućim tjednima“, kaže Nicolaus Heinen, analitičar najvećeg njemačkog financijskog instituta Deutsche Bank. I općine i državna poduzeća su dobili upute da državi stave na raspolaganje svoja likvidna sredstva.

Grčka je živjela na (pre)visokoj nozi. Ta zemlja kreditorima kontinuirano mora podmirivati obveze. U petak (8.5.) na redu je transfer poveće svote. Od lipnja do prosinca Grčka samo Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) mora vratiti 5,4 milijardi eura. Milijarde koje Grci nemaju.

Da bi podmirili kamatne obveze i stare dugove zamijenili novima, Grcima nije potrebna samo posljednje rata od 7,2 milijardi eura iz drugog paketa pomoći. Grcima treba novi, treći paket. Ali novac „teče“ samo u zamjenu za čuvenu listu reformi, koju premijer Alexis Tsipras (naslovna fotografija) ne želi isporučiti u željenom obliku, u obliku koji se „sviđa“ kreditorima.

Europi treba Grčka

To je naizgled bezizlazna situacija. Ali samo naizgled. Na sastanku ministara financija zemalja članica eurozone u idući ponedjeljak (11.5.) ne očekuje se proboj, ali Nicolaus Heinen polazi od toga da će preostalih 7,2 milijardi eura iz tekućeg programa pomoći biti isplaćeno krajem lipnja, u posljednji čas. „Onda će se euro-partneri s Grčkom sporazumjeti oko toga da je Grčka ipak učinili nešto i novac će poteći kako bi se zajamčila stabilnost sustava“, kaže ovaj stručnjak za DW.

Po njegovoj procjeni „zapakirat“ će se i treći paket pomoći Grčkoj. „Ne smijemo zaboraviti da se Grčka nalazi na geostrateški važnom položaju u Europi. Europi treba Grčka, kao baza na istočnom Mediteranu. Zato je Europa neće ostaviti na cjedilu“, uvjeren je Heinen. To zna i Grčka, dodaje naš sugovornik, i baš zato vlada nastupa tako drsko u pregovorima kako bi uspjela progurati svoje pozicije. „Ponašanje grčke vlade, koliko god eratičan bio, stoga je sigurno dobar pokazatelj za to da signali za Grčku ni izbliza nisu tako loši kako se to trenutno sugerira u medijskom izvještavanju.“

Bankrot se svejedno ne isključuje

To ipak ne znači da Ateni više ne prijeti državni bankrot. „Uprava i politička administracija u Ateni su tako kaotični da se ne može isključiti kratkoročnu insolventnost“, kaže Nicolaus Heinen (Deutsche Bank).

Takva „nezgoda“ ne mora nužno dovesti do izlaska Grčke iz eurozone. Heinen kaže da se ne treba pribojavati panike investitora. Na koncu konca preko 80 posto grčkih državnih obveznica u rukama je drugih zemalja monetarne unije. Ako Grčka ne bude u stanju podmirivati dug, to bi bila neka vrsta neugodnosti u obiteljskom krugu.

ESB bi učinio sve što bi bilo moguće kako bi tu „neugodnost“ otklonio, uvjeren je Heinen: „Vjerojatno bi ESB Grčkoj središnjoj banci dozvolio da poslovne banke opskrbi s još više likvidnosti kako bi one mogle pomoći toj zemlji kratkoročnim programima refinanciranja.“ To je upravo razlog zbog kojeg ovaj stručnjak ne vjeruje da će se u Grčkoj dogoditi totalni državni bankrot argentinskih dimenzija, dakle insolventnost koja bi potrajala i nekoliko mjeseci.

Po mišljenju Nicolausa Heinena, Grčka će ostati dijelom monetarne unije i zbog još jednog razloga: „Zemlje s jakom valutom teško tu valutu mogu zamijeniti s nekom slabom valutom.“ Drahma se, ukoliko se doista ponovno uvede, ne bi mogla nositi s eurom.

Grčki problemi neće naravno biti riješeni samo ostankom u eurozoni. „Grčka će na duži rok ostati 'failing state' s nesolidnom fiskalnom politikom i visokim političkim rizicima, zbog čega će i partneri u eurozoni i ubuduće biti nervozni.“