1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Japan želi postati 'velesila'

Martin Fritz / Željka Telišman30. srpnja 2014

Kina i Japan konkuriraju za prevlast u južnoj Aziji. Tokio sada svoj položaj želi učvrstiti još užim partnerstvom s SAD-om, dok Kina svoj dio kolača želi osigurati „neutralizacijom“ odnosa s Južnom Korejom.

https://p.dw.com/p/1Clpw
Foto: STR/AFP/Getty Images

Još prije 120 godina Japan je Aziji okrenuo leđa i povezao se sa zapadnim velesilama. Tada je ova zemlja preuzela i ideologiju imperijalizma – 1. kolovoza 1894. godine vlada u Tokiju Kini je objavila rat i potisnula njezinu vojsku iz Koreje. U ratu koji je trajao deset godina Tokio je uspio pobijediti i Rusiju; kao prva azijska država ikada koja je u novijoj povijesti pobijedila neku europsku (vele)silu.

Usprkos porazu koji je doživio u Drugom svjetskom ratu, zahvaljujući sporazumu o sigurnosti sa Sjedinjenim Američkim Državama, Japan se uspio održati na zapadnoj strani. Uz pomoć atomske i vojne zaštite koju je ova zemlja uživala od strane SAD-a, ova otočna nacija uspjela je postati drugom po redu gospodarskom silom na svijetu i to - usprkos činjenici da ne raspolaže gotovo nikakvim prirodnim bogatstvima. No, uspon susjedne Kine, Japan sada ponovno prisiljava da se odluči na koju stranu će stati – na stranu Azije ili pak Zapada.

Vježbe japanske vojske u veljači ove godine
Vježbe japanske vojske u veljači ove godineFoto: Frederic J. Brown/AFP/Getty Images

Nova japanska retorika

Što se tiče japanskog premijera Shinzoa Abea, njegov je stav prilično jasan – Japan se mora odlučno postaviti prema Kini i to tako da se još uže poveže s SAD-om. Prema njegovo mišljenju Sjedinjene Države su jedina sila koja bi se mogla suprotstaviti ovoj zemlji. U tom smislu Abe je već učinio prvi korak. Na dan obilježavanja 60. godišnjice osnivanja japanske vojske takoreći „ponovno interpretirao“ pacifistički članak broj 9 japanskog Ustava. Do tada su naime japanski vojnici smjeli krenuti u akciju samo u slučaju direktnog napada na teritorij Japana. Ovom izmjenom bi to sada njima trebalo biti dozvoljeno ukoliko to učine zajedno s drugim nacijama – primjerice SAD-om. Oni bi od sada smjeli krenuti u aktivnu borbu i kako bi zaštitili japanske interese.

Itsunori Onodera, ministar obrane Japana, u svom govoru početkom srpnja ove godine u Washingtonu je detaljnije objasnio što ove izmjene konkretno znače. Prema njegovim riječima bi Japan mogao proširiti svoj angažman na području sigurnosne i obrambenu politike na području istočne Azije. „Sasvim je prirodno da jedna velesila kao što je Japan, u vremenima koja postaju sve nesigurnija, želi preuzeti ulogu odgovornosti“, rekao je Onodera. Do ovog trenutka Japan samog sebe nikada nije nazvao „velesilom“ već tek – gospodarskom silom. Japanski politički službenici su kasnije ovu izjavu doduše pokušali „omekšati i umanjiti“ ne služeći se više riječju „velesila“,

Prosvjedi u Tokiju zbog najave promjene Ustava
Prosvjedi u Tokiju zbog najave promjene UstavaFoto: Reuters

Pentagon: „Povijesna odluka“

Međutim, prema rezultatima anketa, mnogi Japanci ne žele uopće ovakve promjene već žele zadržati pacifizam. Najvažniji oporbeni političar Ichiro Ozawa upozorava na „oživljavanje vremena prije Drugog svjetskog rata“. U svakom slučaju, u Japanu je otpor po pitanju ove teme toliko jak da je vlada odlučila promjene u zakonu i usklađenje s obrambenom politikom zemlje donijeti tek sljedeće godine.

Što se SAD-a tiče, ova zemlja jednostavno potiskuje pitanje je li Abeov istup uopće legitiman. Ministar obrane Chuck Hagel je primjerice čak izjavio kako je „Tokio donio jednu hrabru i povijesnu odluku koju on čvrsto podržava. Washington je naime već duže vrijeme nagovarao Tokio na ovaj korak. Činjenica da se SAD toliko zalaže za užu suradnju s Japanom u Južnoj Koreji se promatra s ne previše oduševljenja. Ova je zemlja naime tijekom stoljeća bila pod kineskim utjecajem. Činjenica da se SAD i Japan nalaze takoreći na istoj strani, zapravo je jedna od posljedica tzv. Hladnog rata i Korejskog rata. U međuvremenu su Južna Koreja i Japan, barem u gospodarskom pogledu, postali veliki konkurenti – u automobilskoj industriji, elektronici kao i u teškoj industriji.

Upozorenje korejskoj neutralnosti

Gospodarski rast na neki je način spojio i Kinu i Južnu Koreju. Njihova bilateralna trgovina u međuvremenu je porasla na 274 milijarde dolara godišnje. Građani Južne Koreje čine najveću grupu stranaca koji žive u Kini. Nedavno je kineski predsjednik Xi Jinping ovu suradnju naglasio u svom govoru održanom tijekom službenog posjeta Seoulu. To je bilo prvi put u povijesti da je jedan kineski predsjednik prvo posjetio Južnu, a tek kasnije Sjevernu Koreju. Kineski predsjednik Xi ponudio je južnokorejskoj predsjednici Park Geun Hye potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovinskoj zoni, trgovinu u kineskoj valuti te prijedlog jedne zajedničke inicijative po pitanju rješenja oko Sjeverne Koreje. Ono što ovo dvoje političara također usko povezuje je i zajedničko ogorčenje zbog smanjenja spremnosti Japana da prizna svoju ratnu krivicu.

Xi i Park u srpnju ove godine
Xi i Park u srpnju ove godineFoto: Reuters

Japan i SAD u ovom koraku kineskog predsjednika vide pak najnoviji kineski pokušaj unošenja razdora u odnose ovih dviju zemalja i Južne Koreje. Po ovom pitanju se nedavno oglasio i bivši ministar obrane Južne Koreje, liberalni demokrat Yurioko Koike. „Xi pokušava vladu Južne Koreje uvjeriti kako ponovno ujedinjenje ove zemlje sa Sjevernom Korejom isključivo ovisi o Kini. (...) Južna Koreja neće mnogo dobiti bude li slabila svoj kurs neutralnosti zbog neke eventualne gospodarske dobiti. S time ona samo riskira izolaciju“, napisao je Koike za Washington Post.

Najnoviji šahovski potez Sjeverne Koreje

U svakom slučaju može se reći kako se niti Kini a niti Južnoj Koreji nimalo ne sviđa što Japan uz pomoć jedne nove vojne i sigurnosne politike želi proširiti svoj utjecaj u regiji. No, u tome pak Sjeverna Koreja vidi dobru šansu kako bi umanjila svoju ovisnost o Kini i ujedno poboljšala odnose s Japanom. U tom smislu je vlada Sjeverne Koreje nakon desetljeća otpora započela pregovore o japanskim državljanima koji su prije mnogo godina oteti u ovu zemlju. Moguće je da režim Kim Jong Una na ovaj način želi stupiti u kontakt s Washingtonom i započeti razgovore koje već odavno priželjkuje.

Drugim riječima, povećanje moći Kine očigledno dovodi do prestrukturiranja odnosa na istoku Azije.