1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Jadransko-jonska strategija za brži napredak

Marina Maksimović, Brisel19. jun 2014.

Jačanje ekonomije i socijalnog razvoja, ali i brža integracija Zapadnog Balkana u EU ciljevi su nove Strategije za Jadransko-jonski region Evropske unije, predstavljene u Briselu.

https://p.dw.com/p/1CLqi
Maria Demanaki und Johannes Hahn 18.06.2014 Brüssel
Foto: Europäische Kommission

Evropska komisija predstavila je novu evropsku strategiju namenjenu razvoju Jadransko jonskog regiona. U pitanju je treća evropska makro-regionalna strategija (posle Dunavske i Baltičke), čiji je cilj da se zemlje definisane, na prvom mestu, ali ne i isključivo, basenom Jadranskog i Jonskog mora bolje povežu i bliže sarađuju u oblasti transporta, energetike, turizma, zaštite životne sredine i promocije pomorske privrede.

Jadransko jonska inicijativa trenutno okuplja osam zemalja regiona od kojih su četiri članice EU (Grčka, Italija, Slovenija i Hrvatska) i četiri zemlje Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija). Najavljujući da bi do kraja 2014. godine Savet EU trebalo da odobri program strategije, kako bi se odmah krenulo u njegovu realizaciju, komesar za regionalnu saradnju EU, Johanes Han je izjavio: „Države koje su uključene u Jadransko-jonsku strategiju trebalo bi da se ugledaju na već funkcionalne strategije za Dunavski i Baltički region, što se pre svega odnosi na fokusiranje na nekoliko prioriteta uz snažno političko vođstvo kako bi se pokazali rezultati. Istovremeno, saradnja država članica EU i susednih nečlanica mogla bi da igra i značajnu ulogu u integracionom putu Zapadnog Balkana u EU.“

Griechenland Malia Tourismus Strand mit Touristen auf Kreta
Važan je i razvoj turzimaFoto: picture-alliance/dpa

Komesar Han je za Jadransko jonski region, koji za sada, obuhvata osam država sa 70 miliona stanovnika, predstavio program zasnovan na četiri tačke. Prva je tzv „plavi rast“, koji obuhvata promociju održivog ribolova i pomorskog privrednog rasta i za čiju su koordinaciju zadužene Grčka i Crna Gora. Prioritet je zatim stavljen na povezivanje regiona u oblasti transporta i energetike, na čijoj koordinaciji bi trebalo da rade Italija i Srbija. Tu je i pitanje kvaliteta životne sredine, koje se fokusira na morski i kopneni biodiverzitet i borbu protiv zagađenja mora, što je pod koordinacijom Slovenije i BiH.

Četvrta tačka evropske strategije za Jadransko jonski region odnosi se na održiv turizam, na čemu bi u koordinaciji Hrvatske i Albanije, trebalo da se radi na jačanju turističkog potencijala regiona, kroz inovacije, jačanje turističkih kompanija i otvaranja novih radnih mesta u ovoj oblasti.

Regionalni pristup za lakše rešavanje problema

Povodom izrade EU Strategije za Jadransko jonski region u Briselu naglašavaju da se ova oblast suočava sa mnogobrojnim izazovima koje će „lakše rešiti zajedno nego na nacionalnom ili lokalnom nivou“. Tako se, pored ostalog, ukazuje na probleme socijalno-ekonomskih razlika u regionu, propusta u oblasti transporta, kako kopnenog (putnog i železničkog), tako i vazdušnog i pomorskog. Navodi se dalje i neodrživost sektora ribolova, opasnost od zagađenja mora, neadekvatna povezanost energetskih mreža, ali i nedovoljni administrativni kapaciteti u regionu. Pored izazova i problema, EU ukazuje i na „obećavajuće mogućnosti“ regiona, među kojima se prepoznaju prirodne lepote, bogato kulturno i istorijsko nasleđe, što je veliki potencijal za održiv, odgovoran i raznolik turizam:

„Prekomerni ribolov, zagađenje, saobraćajne gužve, transportne veze i sezonski turizam nisu problemi specifični za samo jednu zemlju. Jedini smisleni način da se oni prevaziđu jeste ujedinjen pristup. Budući da mnoge od navedenih oblasti imaju potencijal rasta, Jadransko jonska strategija može pomoći i pokretanju regiona iz krize i povratku privrednom rastu“, poručila je komesarka EU za pomorstvo i ribolov, Marija Demanaki.

U komisiji EU naglašavaju da je primarni cilj ove strategije upravo promocija održive ekonomske i društvene dobiti u regionu zasnovane na poboljšanju povezanosti, privlačnosti i konkurentnosti, uz očuvanje prirodne sredine i zdravih morskih i priobalnih ekosistema, kao i bolja integracija Zapadnog Balkana u EU.

Novac za projekte trebalo bi da bude obezbeđen kroz evropske strukturne i investicione fondove, kao i fondove Pretpristupne pomoći (IPA). U Briselu naglašavaju da je EU u poziciji da pomogne i koordiniše saradnju u početnoj fazi primene Strategije, ali da će na zemljama članicama Jadransko-jonske inicijative biti da pokažu liderstvo i rezultate u ostvarivanju dogovorenih projekata.