1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Izvadite svoje krunice iz naših jajnika!"

Anne Herrberg / Željka Telišman 17. listopada 2013

Više od pola milijuna Argentinki godišnje prekida trudnoću i to na ilegalan način. To ne ugrožava samo njihovo zdravlje već često dovodi i do smrti. Slična je situacija i u drugim zemljama Latinske Amerike ali i Europe.

https://p.dw.com/p/1A0es
Foto: Lisa Franz, Guadalupe Gómez Verdi, Léa Meurice

Adrijanin glas odzvanja preko razglasa izložbenom prostorijom Palaisa de Glace u Buenos Airesu:“Prisilno majčinstvo rijetko kada postaje sretno majčinstvo“. Fotografija koja možda prva u ovoj prostoriji upada u oči prikazuje upravo nju, Adrianu, 40-godišnju ženu kratke kose i odlučnog pogleda. Ona je prije 30 godina ilegalno prekinula trudnoću. U Argentini su abortusi naime, prije ali i danas, još uvijek ilegalni i zakonom kažnjiva djela.

No, Adriana je samo jedna od žena čija se lica mogu vidjeti na izložbi fotografija pod naslovom „11 tjedana, 23 sata, 59 minuta“. Ovdje je i Mara koja je trudnoću ilegalnim putem prekinula prije godinu dana. Ona i njezin partner odlučili su se na ovaj korak, usprkos opasnostima ali i prijetnjama iz redova vlastite obitelji koji su prijetili da će ih, ukoliko to doista učine, prijaviti policiji.

Sonia Sanchez - prostitutka iz Buenos Airesa koja je već pet puta tijekom boravka u zatvoru abortirala
Sonia Sanchez - prostitutka iz Buenos Airesa koja je već pet puta tijekom boravka u zatvoru abortiralaFoto: Lisa Franz, Guadalupe Gómez Verdi, Léa Meurice

Usprkos zakonskoj zabrani i društvenoj neprihvaćenosti, prema podacima argentinskog Ministarstva zdravstva, na ovaj se korak ipak godišnje odluči oko 500.000 žena. To je za zemlju kao što je Argentina u kojoj živi oko 40 milijuna ljudi, izuzetno velika brojka. U usporedbi s njom, u Njemačkoj, koja ima dvostruko veći broj stanovnika, godišnje abortira oko 100.000 žena. Suradnici argentinskog ogranka međunarodne organizacije za poštivanje ljudskih prava, Amnesty International, navode kako razlog za ovako velik broj neželjenih trudnoća i kasnijih prekida, leži u nedovoljnoj informiranosti stanovnika ove zemlje.

Pravo na slobodu izbora

„Usprkos zabrana i ilegalnosti, abortusi pripadaju argentinskoj svakodnevici“, 34-godišnja fotografkinja, Lisa Franz koja živi i radi u Buenos Airesu. Zajedno s Argentikom Guadalupe Gomez i Francuskinjom Leom Meurice, napravila je izložbu fotografija na kojoj se bavi upravo ovom gorućom, ali tabu temom. Izložba međutim ne prikazuje samo lica i priče protagonistica i njihovih partnera već portretira i aktivistice i liječnike koji se zalažu da se abortus konačno legalizira. „Bilo nam je jako važno žene ne prikazati kao žrtve, već ovaj projekt ostvariti zajedno s njima. Željeli smo prikazati njihove poglede ali i njihova tijela, golu kožu, kako bismo izrazili pravo na slobodu, na slobodu izbora hoće li jedna žena postati majka ili ne…“, kaže Nijemica, Lisa Franz.

Tema prekida trudnoće naime u ovoj zemlji predstavlja jedan veliki tabu. Iako se rado prikazuje kao jedna od najrazvijenijih i najnaprednijih zemalja Južne Amerike, posebice na polju jednakosti među spolovima, Argentina je zemlja u kojoj još uvijek odlučujuću ulogu nose muškarci i vlada mentalitet koji je vrlo često uperen protiv žena i njihovog prava na samoodređenje. „Ovaj macho-mentalitet je duboko ukorijenjen u argentinskom društvu. Žena, kao takva, ne vrijedi puno, već samo njezina funkcija kao majke..“, navodi Lisa Franz.

German Cardoso, liječnik koji pomaže ženama pri prekidu trudnoće
German Cardoso, liječnik koji pomaže ženama pri prekidu trudnoćeFoto: Lisa Franz, Guadalupe Gómez Verdi, Léa Meurice

„Tvoje tijelo pripada nama“

Njezine riječi su dokazali prosvjedi maskiranih muškaraca, ali i žena koji su se odvijali samo nekoliko tjedana nakon otvorenja izložbe, ispred Palaice de Glace. Prosvjednici su pjevali argentinsku himnu, zatim poznatu crkvenu pjesmu „Ave Maria“ te uzvikivali – „Feministice na lomaču!“ kao i „Strankinje, koje žele ubijati argentinske bebe – van iz zemlje!“.

Kako kaže Lisa Franz, prosvjedi ovih fanatičnih protivnika abortusa trajali su samo nekoliko dana, no pritisak koji dolazi iz redova drugih konzervativnih krugova kao i Katoličke crkve Argentine, traje još uvijek i blokira početak javne diskusije na ovu temu. „Činjenica da je Jorge Bergoglio, Argentinac, sada postao Papom, samo još više otežava ovu situaciju“, uvjerena je Lisa Franz.

„Koliko je ova tema osjetljiva, vidi se i po tome što na njoj svoje prste ne želi „opeći“ čak niti sama predsjednica zemlja Cristina Fernandez de Kirchner – pogotovo ne sada, nekoliko tjedana prije parlamentarnih izbora koncem listopada. No, njezina vlada, iako je do sada imala većinu u Parlementu, nije učinila ništa kako bi problem abortusa stavila na svoju agendu..“, kaže Mariela Belski iz Amnesty Internationala Argentine. Ova organizacija stoga pokušava pojačati kampanju za bolju informiranost stanovništva kako bi bolje zaštitili zdravlje i živote žena. „To je zapravo zadaća države, no oni po ovom pitanju, ne snose svoju odgovornost“, kažu i tri fotografkinje.

"Naše tijelo pripada samo nama!", traže žene diljem svijeta i dan danas
"Naše tijelo pripada samo nama!", traže žene diljem svijeta i dan danasFoto: Lisa Franz, Guadalupe Gómez Verdi, Léa Meurice

Profitiraju šarlatani

„Legalizacija abortusa je i veliko financijsko pitanje. Naime, zakoniti prekid trudnoće, stajalo bi zdravstveni sustav velike novčane iznose“, kaže 54-godišnji liječnik German Cardoso, koji je također sudjelovao u radu spomenutog foto projekta. I on sam ilegalno ženama pomaže u prekidima trudnoće i to, kako naglašava – iz uvjerenja. Njegov honorar za ovaj zahvat ovisi o mjesečnim primanjima žena, no najviše može iznositi oko 3.500 pesosa, odnosno, oko 450 eura. Drugi liječnici navodno traže i mnogo više, čak i do deset puta više od ovog iznosa. „Zakonske zabrane ne mogu spriječiti žene na prekid trudnoće. U svom očaju, one su spremne platiti i čitav imutak, a one koje si to ne mogu priuštiti, obraćaju se za pomoć laicima i pokušavaju same. To često sa sobom nosi fatalne posljedice“, kaže Carodos.

Što se njih tiče, prema navodima Amnesty Internationala, tijekom ilegalnih abortusa do komplikacija dolazi u čak 60.000 do 80.000 slučajeva. U prosjeku godišnje od ovog zahvata u Argentini umire oko stotinjak žena.

Izložba "11 tjedana, 23 sata, 59 minuta"
Izložba "11 tjedana, 23 sata, 59 minuta"Foto: Amnesty International Argentinien

Argentina između Urugvaja i Čilea

„Izvadite svoje krunice iz naših jajnika!“ traže i žene u drugim zemljama Latinske Amerike misleći pri tome na slobodu izbora na abortus kojeg spriječavaju prije svega radikalniji i konzervativni krugovi vjernika Katoličke crkve. U Čileu, Nikaragvi i El Salvadoru su abortusi najstrože zakonom zabranjeni i kažnjivi. U Urugvaju, na Kubi, u Meksiku vlasti dozvoljavaju prekid trudnoće, ali samo tijekom prvih 12 tjedana trudnoće. U Brazilu, Kolumbiji te od rujna prošle godine i u Argentini, abortus je dozvoljen samo u slučajevima ako je do trudnoće došlo tijekom silovanja ili pak ako bi nastavak trudnoće za ženu predstavljao rizik za zdravlje i život.

Tri umjetnice sada pokušavaju proširiti ovaj zakon u Argentini: „Mi nismo političarke, već samo umjetnice koje ovim fotografijama želimo slomiti zid šutnje. To je tabu koji se zapravo tiče milijuna žena, ne samo u Argentini već diljem čitavog svijeta“, smatra Lisa Franz.

Lisa Franz, Léa Meurice i Guadalupe Gómez
Lisa Franz, Léa Meurice i Guadalupe GómezFoto: Amnesty International Argentinien

Njihova izložba na neki način je već postigla mnogo. Privukla je pažnju javosti i to ne samo u Buenos Airesu već i drugim manjim gradovima u kojima je bila postavljena. Lisa Franz se nada da će izložbu uspjeti postaviti i u Europi. Niti ovdje situacija u svim zemljama nije ista, a niti blistava. Primjerice, u Španjolskoj je abortus još uvijek ilegalan, a konzervativna vlada upravo pokušava po ovom pitanju još više pooštriti postojeći zakon. U Italiji je u posljednje vrijeme sve češća pojava da liječnici odbijaju učiniti zahvat prekida trudnoće i to, kako kažu – zbog osjećaja krivnje i grižnje savjesti.