1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbori na "ruski način" - i na Krimu

Jegor Winogradow / Boris Rabrenović14. septembar 2014

U mnogim dijelovima Rusije ove nedjelje se održavaju izbori. Po prvi put, prema ruskom zakonu, izbori će biti održani i na anektiranom poluostrvu Krim. Rezultati su već sada poznati.

https://p.dw.com/p/1DBOl
Foto: picture alliance/dpa

U 14 ruskih oblasti građani ove nedjelje biraju skupštine. Na izbore su pozvani i stanovnici Krima, isto kao i Moskve i Sankt Peterburga. Biraće se i nekoliko guvernera i gradonačelnika.

Grigorij Melkonjanz iz „Golosa“, pokreta za zaštitu prava glasača, smatra da će najzanimljiviji biti izbori na lokalnom nivou. Tamo još postoji „izvjesna konkurencija“ među kandidatima. Od velikih federativnih subjekata, prema ocjenama stručnjaka, pažnju privlače regioni Altaj, Jakutija, Murmansk i Pskov. Na izborima za guvernere tamo bi moglo da se ide u drugi krug. Ipak, kampanja je prilično dosadna. „Nema novih, dobrih ideja. Televizijski dueli nisu privlačili veliku pažnju javnosti“, kaže Melkonjanz za Dojče vele.

Izbori na anektiranom Krimu

Grigory Melkonjants
Grigorij Melkonjanz je razočaran izbornom kampanjomFoto: DW

Po prvi put, po ruskom zakonu se održavaju izbori za lokalna opštinska vijeća na Krimu. Novi vlastodršci, nakon aneksije poluostrva Krim, priključili su se stranci Kremlja „Jedinstvena Rusija“. Na osnovu izvještaja oni su učinili sve da izbori Moskvi daju jednako „dobar rezultat“ kao i „referendum“ za otcjepljenje Krima od Ukrajine u martu ove godine. Tada je navodno 96 procenata glasova bilo za priključenje Rusiji. Tome je prethodila vojna invazija jedinica ruske armija bez oznaka. Za nekoliko sedmica Krim, koji pripada Ukrajini, protivustavno je anektiran od strane Rusije.

Kao i početkom godine, krimski Tatari će bojkotovati izbore. Refat Čubarov, predsjednik tatarske skupštine „Medžlis“, novinarima u Kijevu je objasnio da su krimski Tatari izloženi pritisku proruskih službi. Prijeti im se da će bojkot izbora imati uticaja na dobijanje državne pomoći. Njemu ruske službe predbacuju da situaciju na Krimu želi da „destabilizuje“- Moskva mu je uvela petogodišnju zabranu dolaska na poluostrvo.

Manipulacije već uoči izbora

Russischer Soziologe Busin Andrey 2011
Andrej Busin polazi od činjenice da nema ni govora da izbori budu ferFoto: DW/A.Khan

Sa nepravilnostima na izborima računa Andrej Busin, šef interregionalnog Saveza birača. Ta nevladina organizacija pratila je predizbornu kampanju i ustanovila da Kremlj zloupotrebljava “administrativne resurse” kao što je pristup državnim medijima, kako bi ojačao svoju poziciju na lokalnom nivou. Tu politiku Moskva naročito sprovodi na Krimu. U ruskim medijima poziva se na veliko učešće na izborima, posebno na Krimu. Rezultati glasanja bi trebalo da pokažu da je polustrvo čvrsto u ruskim rukama.

Nezavisni posmatrači kritički gledaju i na veliku kampanju za prijevremeno glasanje, što ruskim biračima omogućava da glasački listić ispune prije izbora. To otvara prostor za manipulaciju i lažiranje izbora.

Dmitrij Oreschkin
Dmitrij Oreškin: Kremlj primjenjuje novu taktikuFoto: DW/Artem Khan

Politički analitičar Dmitrij Oreškin iz inicijative „Građani-posmatrači” naglašava da je Kremlj na ovim izborima promijenio taktiku. Mogućnosti za manipulaciju nema samo na dan izbora i prilikom prebrojavanja glasova, već mnogo ranije. Tako su samo mesec dana pre početka predizborne kampanje izmenjeni uslovi za učešće kandidata na izborima. Stranke koje do sada nisu bile zastupljene u skupštinama, za predaju svojih lista morale su da sakupe potpise najmanje tri odsto glasača u svom izbornom okrugu. Na taj način je postavljena prepreka kako bi se kritičarima Kremlja onemogućio put ka skuštini.

Selekcija kandidata

Zbog selekcije kandidata prilikom registracije u Sankt Peterburgu je otpalo više od polovine, od 265 kandidata stranke "Građanska platforma", ruskog milijardera Mihaila Prohorova, koji je na posljednjim predsjedničkim izborima bio Putinov protivkandidat. Slična sudbina zadesila je i druge stranke, kao što su "Pravedna Rusija", komunisti ili stranka "RPR-Parnas". Ona je bila jedna od glavnih pokretačkih snaga protesta protiv Putina nakon predsjedničkih izbora 2012. godine.

Busin ukazuje i na to da u nekim moskovskim opštinama čak ni kandidati "Jedinstvene Rusije" nisu došli na izborne liste. Andrej Babuškin iz opozicione "Jabloko" stranke tako je postao favorit u svom izbornom okrugu. Isto važi i za Iliju Sviridiva iz stranke "Pravedna Rusija", kao i za Leonida Zjuganova, unuka ruskog komunističkog lidera, Genadija Zjuganova. Vlast na taj način samo želi da stvori privid da postoji politička alternativa Kremlju. Od 45 mjesta u moskovkom gradskom vijeću, četiri do šest bi mogli da dobiju kandidati opozicije. "Moskovska Duma tako bi ostala pod kontrolom Kremlja", objašnjava Busin.

Najveći problem na ovim izborima, slažu se analitičari, biće slaba izlaznost. U Moskvi na glasanje vjerovatno neće izaći više od 25 procenata birača. Pobjednik sa više od 50 odsto osvojenih glasova imaće slabo uporište u glasačkom tijelu, jer računica je jasna: za njega će glasati 13 od 100 glasača, kaže Oreškin.