1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Iz Rusije s ljubavlju

Emily Sherwin/Jakov Leon25. travnja 2014

Njemačke obavještajne službe nedavno su iznijele tvrdnje da se „ruski špijuni kreću po političkim i gospodarskim krugovima u Berlinu“. Djelovanje ruskih špijuna u Berlinu nije ništa novo.

https://p.dw.com/p/1BnzH
Russische Botschaft in Berlin
Foto: imago

Ono što na prvi pogled djeluje kao povratak u vrijeme Hladnog rata, proteklih dana djelomično se pretvorilo u pravu medijsku histeriju. Prema saznanjima njemačkih obavještajnih službi, posebno njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka (BfV), „ruski agenti pojačano špijuniraju ciljeve iz sfere političkog, gospodarskog i znanstvenog života“. Voditelj spomenute službe, Hans-Georg Maassen je potom, u razgovoru za njemački „Welt am Sonntag“, rekao: „Nema tajne službe koja je više zainteresirana za prikupljanje obavještajnih podataka u Njemačkoj od Rusije.“

Ruske agente u Njemačkoj štiti diplomatski status jer djeluju iz ambasade Ruske Federacije u Berlinu (fotografija gore). BfV tvrdi da je gotovo trećina zaposlenih u tom diplomatskom predstavništvu nekada radila za ruske obaveštajne agencije.

Hans-Christian Stroebele, političar Zelenih, jedan od najvećih kritičara masovnog prikupljanja osobnih podataka građana američke NSA, zatražio je izvanrednu sjednicu parlamentarnog odbora zaduženog za kontrolu rada tajnih službi. On je reagirajući na medijske izvještaje, izjavio kako bi želio „saznati više o tim tvrdnjama.“

Hans-Christian Ströbele bei Edward Snowden
Hans-Christian Ströbele susreo se sa Edwardom Snowdenom u MoskviFoto: picture-alliance/dpa

Informacije su ključ svega

Mediji u Njemačkoj navode da je uglavnom riječ o dvostrukim agentima, suradnicima ruskih obavještajnih službi koji se predstavljaju kao zaposlenici ambasade. Tako lakše stupaju u kontakt sa javnim osobama – znanstvenicima, gospodarstvenicima, ali i političarima.

Stroebeleu su te tvrdnje nejasne, jer, kaže, zašto bi se ruski špijuni zanimali za njemačke zastupnike. „Međutim, ja bih u svakom slučaju volio znati je li Bundestag na bilo koji način o tome informiran. Ništa manje važne nisu ni mjere zaštite. Želim znati postoje li.“

Prema neslužbenim procjenama, ruski agenti u prosjeku najmanje sto puta godišnje pokušaju stupiti u kontakt s njemačkim stručnjacima. Međutim, taj broj pokušaja se od posljednjih parlamentarnih izbora u Njemačkoj (rujan 2013. godine) značajno povećao – na 229. Ruski špijuni najviše se zanimaju za informacije političkog i gospodarskog karaktera. Posebno su zainteresirani za energetsku industriju i tržište fosilnim gorivima.

Dugogodišnja tradicija

Klaus Segbers, stručnjak za istočnu Europu sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu, dijeli mišljenje zastupnika Zelenih. Segbers vjeruje kako je otvorena rasprava o djelovanju stranih službi dobar put za suprotstavljanje ruskom špijuniranju. „Ideja da se o tome informira javnost je dobra. O indicijama da su pojačane obavještajne aktivnosti Ruske Federacije u zapadnoj Europi, pa tako i u Njemačkoj, treba otvoreno govoriti.“

Segbers podsjeća da je takvih vijesti bilo i ranije. Već desetljećima se diplomatska predstavništva zloupotrebljavaju za djelovanje tajnih službi. „Špijuniranje je, neki vole reći, drugi najstariji zanat na svijetu. Dakle, ne bismo zbog tih navoda trebali biti istraumatizirani, ali moramo biti, možda za nijansu obazriviji, nego što smo bili u prošlosti.“

Bundestag Haushaltsdebatte 8. April 2014
Na meti ruskih agenata su politički krugovi u Berlinu uključujući i zastupnike BundestagaFoto: picture-alliance/dpa

To čak rade i „naši prijatelji“

Povijesna analogija uz pomoć koje se strategija Moskve u Ukrajini povezuje s razdobljem Hladnog rata, već je postala uobičajena. Zbog toga ne iznenađuje što se o pojačanim obavještajnim aktivnostima ruskih tajnih službi govori upravo sada. Doduše, takva otkrića mogu imati i drugačiji kontekst, ako se ima u vidu skanadalozno masovno špijuniranje građana za koje je odgovorna američka NSA. U listopadu 2013. postaje jasno da je Ambasada SAD-a u Berlinu bila korištena za potrebe špijuniranja njemačkih političara. Isto se ispostavilo i s Ambasadom Ujedinjenog Kraljevstva.

Drugim riječima, većini građana, pa tako i njemačkim političarima oduvjek je bilo poznato da se diplomatska predstavništva koriste za kontra-špijunažu. Uostalom o tome je izvještavala i savezna Služba za zaštitu ustavnog poretka. Godine 2012. u službenom izvještaju, koji je bio dostupan javnosti, navodi se da su pojačane aktivnosti ruskih agenata. U pokušaju da sazna više, Deutsche Welle je od službe BfV dobio kratak odgovor: većina detalja o kojima njemački mediji ovih dana izvještavaju, poznati su još od 2012. godine.

„Welt am Sonntag“ ukazuje na još jedan aspekt problema. Priča o djelovanju ruskih špijuna u Njemačkoj, mogla bi opteretiti odnose Rusa i Nijemaca, jer službena politika između Berlina i Moskve je jedno, a suživot između dva naroda nešto sasvim drugo. „Ne bismo smjeli izbjegavati kontakte s Rusima, bez obzira o kakvom problemu je riječ. Nikada nije bilo toliko važno njegovanje društvenih odnosa između Njemačke i Rusije kao danas“, kaže Segbers i zaključuje: „O svim aktualnim pitanjima trebalo bi otvoreno razgovarati.“