1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Istočno partnerstvo bez ambicija

Christian Trippe
21. maj 2015

Samit Istočnog partnerstva u Rigi će vjerovatno razočarati najaktivnije zemlje koje učestvuju u tom programu EU. Jer, Brisel nije spreman na korake kojima su se neki nadali, naročito u Kijevu i Tbilisiju.

https://p.dw.com/p/1FTI7
Konferencijska zgrada letonskog EU predsjedavanja
Konferencijska zgrada letonskog EU predsjedavanjaFoto: DW/B. Riegert

Prije svih, Ukrajina i Gruzija imaju velika očekivanja od samita za Istočno partnerstvo koji se održava 21. i 22. maja u Rigi, glavnom gradu Letonije. Na samitu će učestvovati i Azerbejdžan, Jermenija, Bjelorusija i Moldavija. Taj program EU promoviše političke, ekonomske i društvene odnose sa partnerskim zemljama i podržava njihove političke i društveno-ekonomske reforme. Brisel time želi da približi Evropskoj uniji šest bivših sovjetskih republika, ali ne i da ih primi u Uniju.

Nesumnjivo je da će kriza u Ukrajini biti dominantna tema samita. Ukrajinski ambasador u EU Konstantin Jelisejev rekao je da će sastanak u Rigi pokazati "da li su iz prošlosti i događaja od prošle godine izvučene prave pouke". Ali, s obzirom na to da Brisel Kremlju želi da sugeriše da Istočno partnerstvo nije usmjereno protiv Rusije, u Rigi ne treba očekivati oštre izjave EU na račun Moskve.

Pored toga, EU je jasno stavila do znanja: Ukrajina teži pristupanju Evropskoj uniji. Ali, u bliskoj budućnosti ona vjerovatno ne može računati sa daljim približavanjem EU, odnosno nečim što prevazilazi potpisani sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini. U Rigi može samo da se nada pozitivnoj ocjeni svojih napora da se ukine vizni režim. Kijev je ispunio deset od 15 kriterijuma Evropske unije koji su neophodni za to, naglasio je Jelisejev. Prema njegovim riječima, vize bi uskoro mogle biti ukinute. Ali posmatrači ne očekuju da će se to desiti ove godine.

Zastave Ukrajine i EU
Evropska unija je dala do znanja da Ukrajina ima "evropsku perspektivu"Foto: picture-alliance/dpa

Gruzija će morati da sačeka, Moldavija napreduje

Gruzija smatra da je ispunila sve uslove EU za ukidanje viznog režima i pritom se poziva na izvještaj Evropske komisije o napretku reformi. Gruzija je takođe izrazila nadu da će joj samit u Rigi dati "evropsku perspektivu". Ali iz preliminarnih završnih dokumenata samita proizlazi da je malo vjerovatno da će do toga uskoro doći. Posmatrači u Tbilisiju vjeruju da je Gruzija postala "žrtva svoje solidarnosti" i da će bezvizni režim sa EU dobiti tek zajedno sa Ukrajinom.

Republika Moldavija koja je, kao Gruzija i Ukrajina, sa EU zaključila Sporazum o pridruživanju, za razliku od te dvije zemlje je Moldavija, međutim, već isposlovala određene olakšice viznog režima sa EU.

Nema sporazuma sa Jerevanom i Bakuom

Jermenija ima nejasna očekivanja od samita. Posmatrači u Jerevanu smatraju da će Jermenija u Rigi naglasiti da je, uprkos svojoj saradnji sa Evroazijskom ekonomskom unijom (EAEU), okrenuta i Evropi i da postoje oblasti saradnje sa EU koji su kompatibilni sa članstvom EAEU koju je pokrenula Rusija. Već dogovoreni sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini između EU i Jermenije, nije potpisan, jer je Jerevan najavio da će se pridružiti EAEU, a članstvo u toj carinskoj uniji nije kompatibilno sa sporazumom EU.

Ni Azerbejdžan nema nikakva posebna očekivanja od samita. Vlada u Bakuu je sa olakšanjem primila poruku da EU želi da promijeni koncept za tih šest država i da Istočno partnerstvo koncipira više individualno. Baku je još 2013. godine, saopštio da ne želi da potpiše Sporazum o pridruživanju sa EU i naglasio da preferira pojedinačne sporazume, kao što je recimo sporazum o energetskoj saradnji.

Mapa zemalja EU i zemalja Istočnog partnerstva
Zemlje EU i zemlje Istočnog partnerstvaFoto: DW

Očekivanja Bjelorusije

Ni očekivanja Bjelorusije nisu velika. Posmatrači u Minsku smatraju da Bjelorusija ima za cilj produbljivanje ekonomske saradnje sa EU, bez želje da se promijeni postojeća arhitektura njenih spoljnih odnosa.

Evropska unija je pregovore sa Minskom uslovila prekidanjem represija i oslobađanjem političkih zatvorenika. EU je s jedne strane uvela sankcije protiv nekih odgovornih predstavnika režima i s druge strane pruža podršku civilnom društvu Bjelorusije. Posmatrači smatraju da bi iza kulisa samita moglo da se govori makar o djelimičnom ukidanju sankcija EU.