Irska na putu izlaska iz krize

Prije dvije godine, Irska je potražila utočište pod finansijskim štitom. 85 milijardi eura bila je suma, koju su joj kao pomoć, odobrile ostale države eurozone i Međunarodni monetarni fond. Irska vlada je morala garantovati za irske banke kako bi bio spriječen mogući ekonomski kolaps. Banke su sjedile na brdima trulih kredita jer su pogrešno špekulisale. Spasavanje banaka je značilo enormno zaduživanje za irsku državu. Budžetski deficit je 2010. godine iznosio 32 odsto bruto društvenog proizvoda.

"Izgubljena decenija"

Otada se promijenila vlada i suvojeno pet paketa štednje. Tržišna potražnja se smanjila a stopa nezaposlenosti je narasla na 15 odsto. Hiljade Iraca su napustile zemlju, da bi potražile sreću u Australiji, SAD ili Velikoj Britaniji. Šef vlade je sada Demohrišćanin Enda Keni, koji gvozednom disciplinom sprovodi programe štednje i reforme dogovorene sa Evropskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom.

"Nikada nismo rekli da će to biti jednostavno. Nikada nismo rekli da će se to destii preko noći", rekao je Keni na posljednjem samitu EU - svodeći bilans posljednje dvije godine. "Nalazimo se u teškoj situaciji. Naglašavam da smo, s obzirom na mnoge teškoće sa kojima su se suočili ljudi u Irskoj, morali da donesemo i teške odluke i to u interesu naroda i države. Pokušaćemo da ih sprovedemo na fer način."

“Program sanacije je počeo da donosi i prve rezultate“, potvrdio je profesor Filip Lejn. On je direktor Ekonomskog fakulteta Triniti koledža u Dablinu. Irska privreda je u posljednjim mjesecima zabilježila blagi rast. Tokom sljedeće godine bi taj trend trebalo da se nastavi. "Da bismo ponovo postigli vrijednost bruto društvenog proizvoda od prije krize, vjerujem da će nam biti potrebno još pet godina. Recesija iz 2009. godine je bila vrlo duboka", rekao je Lejn za DW. "Još smo dosta udaljeni od starog nivoa. Biće nam potrebno nekoliko godina privrednog rasta, to će trajati do 2017. godine. Slobodno možemo da govorimo o izgubljenoj deceniji."

Tigar ponovo oštri kandže

U vreme privrednog buma - prije 12 godina - Irsku su zvali "keltski tigar". Od najsiromašnijeg člana EU, ta zemlja se progurala u prve redove po privednom učinku. A onda je došla finansijska kriza i - odrala tigra, napravila od njega prostirku. Enda Keni, irski premijer, smatra da bi ta prostirka uskoro mogla da ponovo oživi. "Moram reći da su se pojačale investicije u Irsku. Podsjećam da smo prije promjene vlasti za tri godine izgubili 250.000 radnih mjesta. Prošle godine je otvoreno 20.000 novih radnih mjesta", rekao je Keni: "Ima naznaka poboljšanja situacije. Banke ponovo mogu da dođu do novca bez pomoći države, a neke državne agencije ponovo mogu da prodaju državne obveznice. To daje povoda optimizmu." Doduše, budžetski deficit je 2012. godine još iznosio 8,5 odsto bruto društvenog proizvoda. Ukupni dugovi će 2013. godin dostići 121 odsto BDP.

Ključ je u - izvozu

I dok se građevinski sektor i velike banke i dalje sporo oporavljaju, druge branše su primjetno živnule - prije svega sektori uslužnih djelatnosti i visoke tehnologije. Banke su otpustile mnogo službenika; država je otkupila trule kredite tih banaka. S druge strane, uspjela je da ozbiljno pojača izvoz, kao što navodi Holger Erdman iz Njemačko-irske trgovinske komore u Dablinu: "Pošto svaki proizvođač i izvozi, a irsko tržište je relativno malo, preduzećima je to dobro došlo."

Filip Lejn smatra da je irska politika unekoliko uspjela da se izbori sa rigoroznom štednjom. Osim toga, nivo primanja u Irskoj je u poređenju sa drugim zemljama Evrope uvek bio srazmjerno visok. "Mjere štednje su posebno pogodile one koji bolje zarađuju, dok su ljudi sa malim zaradama bili relativno dobro zaštićeni. Irska je uspjela da zaštiti svoje građane od pravog siromaštva, što Grčkoj i Španiji nije pošlo za rukom. Široki slojevi stanovništva nisu osjetili pad u siromaštvo; protesta gotovo da nije bilo.

Autori: Bernd Bernd / Saša Bojić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić