Ime odlučuje: Sven Schult ili Hakan Yilmaz?

„Njemačka je useljenička zemlja, ali kao takva dobija samo prosječne ocjene.“ Tako glasi rezime izvještaja o integraciji koji obuhvata više od 700 stranica. „Izvještaj o stanju strankinja i stranaca u Njemačkoj“ predstavila je povjerenica njemačke vlade za integraciju, Aydan Oezoguz. Riječ je o izvještaju koji se podnosi svake dvije godine, urađenom na bazi statističkih podataka i reprezentativnih studija na temu integracije. „Izvještaj pokazuje da smo nakon godina ignoriranja ove činjenice i nakon važne promjene paradigme prije 15 godina dalje napredovali u pravcu toga da postanemo i useljeničko društvo“, rekla je Oezoguz.

„Socijalno porijeklo u Njemačkoj je očito još odlučujuće kada je riječ o obrazovnim rezultatima među mladima: U školskoj godini 2012. 11,4 posto učenika stranaca je ostalo bez završene osnovne škole. Među Nijemcima taj postotak iznosi samo 4,9 posto. Skoro svaki treći (30,5 posto) stranac između 20 i 29 godina je ostao bez stručnog zvanja, dok među Nijemcima taj postotak iznosi samo 13,5 posto. „Kandidati sa migrantskom pozadinom su prilikom traženja mjesta za obrazovanje i školovanje diskriminirani“, kaže Oezoguz. „Prilikom neke prijave već samo ime može biti odlučujuće, ovisno od toga da li se kandidat zove Sven Schult ili Hakan Yilmaz“, kaže ministrica za integraciju.

Problem u svim europskim zemljama

O istoj temi piše i list Die Welt navodeći da povjerenica za integraciju optužuje za diskriminaciju stranaca pri traženju posla. „Čak ni škola završena s dobrim ocjenama ne štiti automatski ljude migrantskog porijekla od siromaštva“, navodi se u izvještaju. „Stranci i dalje imaju lošije šanse prilikom prijavljivanja na konkurs“, rekla je Aydan Oezoguz navodeći da stranci, koji traže posao, moraju napisati duplo više prijava nego Nijemci. Thomas Liebig, ekspert za migracije pri OSCE-u u Parizu, je potvrdio također da su migranti unatoč istim kvalifikacijama često u nepovoljnom položaju. „Čak i pored podjednako kvalitetne prijave na konkurs i istim svjedodžbama oni (migranti) bivaju rjeđe pozvani na intervju za posao.“ On je rekao da ovaj problem postoji u svim europskim zemljama, ali da ga je Njemačka dugo ignorirala“, piše Sueddeutsche Zeitung.

U komentaru o ovoj temi list ocjenjuje:„Mladi stranog porijekla prave pomake kada je riječ o obrazovanju. Oni su borci, koji se probijaju, unatoč tome što kod kuće vjerojatno dobijaju manje pomoći nego njihove kolege. Utoliko je više gorko to da imaju lošije šanse kada traže posao. Njemačka je učinila mnogo da poboljša šanse za obrazovanje migranata. Posebice u vremenima nedostatka stručne radne snage bi bilo glupo ne iskoristiti ovaj potencijal na tržištu rada,“ komentira Suedeutsche Zeitung.