1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ima li BiH potencijal za tekstilni bum?

27. juni 2013

Tekstilna industrija u BiH je prije rata zapošljavala veliki broj radnika ali zbog često kriminalnog postupka privatizacije je danas većina na ulici. Nekadašnji centri tekstila danas samo sanjaju o staroj slavi.

https://p.dw.com/p/18xDa
Foto: Dino Lolic

"Sve rijeke teku od izvora prema ušću, samo Sana teče prema vama. Sana - Bosanski Novi". Malo je onih koji se ne sjećaju ove reklamne poruke fabrike trikotaže i konfekcije "Sana", koja je predstavljala okosnicu razvoja tadašnjeg Bosanskog Novog i gdje je bilo zaposleno nekoliko hiljada, uglavnom žena. Danas taj gigant više ne radi a ogroman kompleks u centru grada stoji napušten.

Prije rata tekstilna industrija zapošljavala je veliki broj ljudi u BiH. Iako je bila manje razvijena u odnosu na druge industrije njen udio u bruto društvenom proizvodu bio je značajan. Duljko Hasić iz Spoljotrgovinske komore BiH kaže da je rat uništio proizvodnju ali da je pred BiH nova šansa s obzirom da se proizvodnja iz Azije sve više vraća u Evropu: "Imamo tradiciju i kvalifikovanu radnu snagu da možemo ponovo aktivirati kapacitete iz ove oblasti. To bi predstavljao momenat zapošljavanja pogotovo ženske radne snage".

Najveći dio bh. tekstilne industrije je propao
Najveći dio bh. tekstilne industrije je propaoFoto: Dino Lolic

Tekstilna industrija 'kaput'?

Glavna središta tekstilne industrije u BiH bili su Visoko, Travnik, Mostar i Sarajevo a danas su neke od tih firmi ili potpuno ugašene ili su reorganizovane u manje kako bi oddgovorile tržištu. Svjetli primjer u oblasti tekstilne industrije svakako je firma "Sconto-prom" iz Prijedora a njen direktor i vlasnik Elizabeta Josipović i pored velikog uspjeha nije zadovoljna stanjem u ovoj grani u BiH: "Tekstilna industrija je 'kaput'. Nekada je u BiH svaki grad imao bar dvije fabrike tekstilne industrije...mi nismo ništa drugo radili, bili smo drvoprerađivači i radili u tekstilnoj industriji. Danas je nešto drugo, danas se po tekstil ide u Indiju i Kinu".

"Sconto prom" sve svoje proizvode izvozi i to je možda jedini razlog zbog čega postiže dobre rezultate. Činjenica je da je BiH u prethodnim godinama izgubila kapacitet u tekstilnoj industriji što je za posljedicu imalo pojačan uvoz repromaterijala i odrađivanje glavnine posla u tzv. lon poslovima. To u praksi znači da je BiH prodavala samo radnu snagu a da je sav repromaterijal stizao izvan BiH. Predsjednik Udruženja tekstila, obuće i kože u BiH Amir Međić smatra da BiH ima šansu jer strane firme dolaze i u BiH: "Znači ako se oni vraćaju ovamo a oni su praktično kupci, oni su pokretači, to je naša šansa. E sada da li je dovoljno da se radi lon...Lon je dobar u dobrim firmama. Oni profitiraju. Oni koji nemaju dobrog kupca oni imaju žestok problem".

Novoteks iz Trebinja grca u dugovima
Novoteks iz Trebinja grca u dugovimaFoto: DW

Potencijal koji nikada nije iskorišćen

Naša šansa kaže Međić leži u činjenici da je BiH imala možda najkvalitetniji tekstil a u tekstilnoj industriji u BiH danas je oko 20 hiljada zaposlenih. Od tih 20 hiljada 1200 radi u firmama koje su nastale iz nekadašnjeg "Borca" iz Travnika: "Te nove firme nalaze se u istom prostoru, rade na istim mašinama...isti su kupci i rade odličan posao. Kada se öovjek prilagodi tr#iütu, onda tu ima rezultata", kaže Međić.

Pored ovoga "Kula" iz Gradačca trenutno zapošljava preko 800 radnika ali tu su i giganti poput trebinjskog "Novoteksa" koji ima ogromna dugovanja i koji je na koljenima. Urednik ekonomskog portala Capital, Siniša Vukelić kaže da je tekstilna industrija u BiH danas u nezavidnom položaju: "Iako je roba iz Kine dosta jeftinija, ovdje postoji potencijal koji nikada nije iskorišten u dovoljnoj mjeri a to je blizina evropskog tržišta. Odgovaramo naručiocima zbog geografskog položaja a imamo i mašine, volju, radnu snagu.."

Nova šansa

Da odgovaramo naručiocima iz Evrope govori i nedavno otvaranje pogona u nekadašnjoj "Bilećanki" gdje je posao dobilo 200 radnika a planirano je zapošljavanje još 2 hiljade. Tehnolog u Bilećanki Milun Pavlović: "Proizvodnja ženske poluteške konfekcije. Bluze, haljine, suknje. Radimo za ino kupca, poznatu njemačku firmu `Steilmann`. Obezbjeđeni su kapaciteti do kraja godine".

Težak proces: prilagodba tržišnim uvjetima
Težak proces: prilagodba tržišnim uvjetimaFoto: Dino Lolic

Ovo je prvi korak u razvoju tekstilne industrije jer je Vlada RS formirala preduzeće "Nikola Tesla" u okviru kojeg planira da otvori firme u Ljubinju, Trebinju, Berkovićima i Nevesinju.

Ono što je bitno kaže Međić da firme iz BiH mogu ponovo da povrate staru reputaciju što govori i dolazak stranih firmi: "I zadovoljavamo sve jer oni ne bi dolazili ovdje da ne dobijaju ono što traže. Jer kad dođe on traži kvalitet količinu i rokove".

BiH trenutno najviše proizvoda iz oblasti tekstilne industrije izvozi u Hrvatsku, Srbiju, Španiju, Italiju, Njemačku i Austriju a preko 90 odsto njih su lon poslovi. Ukoliko BiH želi pravu tržišnu utakmicu kada je riječ o tekstilnoj industriji, stručnjaci kažu da je potrebno obezbjediti kompletan proces proizvodnje a ne samo radnu snagu.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina