1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ima li života bez pametnih telefona?

8. mart 2014.

Mladi sve više komuniciraju putem tzv. pametnih telefona. Ko još želi da propusti nešto važno ili bar na trenutak bude odsečen od ostatka sveta?

https://p.dw.com/p/1BM7A
Symbolbild - Eine Frau schaut beim laufen auf ihr Handy
Foto: Getty Images

Linija podzemne železnice u jednom velikom nemačkom gradu, 8.30 ujutro. Mnogi mladi putnici deluju odsutno i čini se da uopšte ne primećuju svoju okolinu. Blago pognutih glava, bezizražajnih lica i očiju prikovanih za svoje pametne telefone. Tek poneki par očiju ne gleda u ekran. Za mnoge mlade ljude, njihov smartfon je postao toliko važan, da jednostavno ne mogu da zamisle svoj život bez tog minijaturnog računara. Zahvaljujući brojnim funkcijama, često ga opisuju kao „švajcarski džepni nožić među mobilnim telefonima“. S vremenom je postao sastavni deo svakodnevice mladih. To se odnosi i na studente Judit (18) i Karla (20) iz Bona. Na pitanje čega bi se u životu najteže odrekli, oboje spontano odgovaraju – svog pametnog telefona!

Deutschland Carl und Judith
Judit i KarlFoto: DW/M. Rademacher

Važniji od alkohola i seksa

Institut za istraživanje javnog mnjenja Forsa, u martu 2012. Sproveo je istraživanje među mladima između 14 i 19 o tome kako i koliko koriste mobilne telefone. Rezultat jasno govori da četiri od pet mladih priznaje da bi se radije odrekli alkohola nego mobilnog telefona. Osim toga, dve trećine ispitanika izjavilo je da bi se lakše snašlo bez televizije nego bez mobilnog. Još veće iznenađenje izazvao je sledeći rezultat: 60 odsto ispitanika priznalo je da je mobilni telefon za njih važniji od seksa.

Zašto baš odvajanje od smartfona mladima pada toliko teško pada? Hans-Bernd Brozijus, profesor komunikologije sa Univerziteta u Minhenu, razlog pronalazi u velikoj mobilnosti mladih. „Odrasli imaju radno mesto na kojem sedeći provedu osam sati dnevno, i radnu sobu kod kuće. Dakle, uglavnom su fizički vezani za određeni radni sto“. S tih mesta, po pravilu mogu da pristupe internetu i da koriste onlajn-usluge. Mladima je međutim neophodno da sve to mogu „u hodu“.

Telefoniranje i SMS-ovi? Samo usputne radnje

Mladi u uzrastu između 18 i 25 godina koriste pametni telefon u proseku tri i po sata dnevno. To je rezultat istraživanja koje je za časopis „Fokus“ u septembru 2013. napravila agencija „Majndšer marketing“. Ali pritom više od jednog sata dnevno otpada na čet-aplikacije za, kao što je „Votsep“ (WhatsApp). Na drugom mestu, sa 44 minuta dnevno, nalaze se društvene mreže, poput „Fejsbuka“ (Facebook). Klasične funkcije mobilnog telefona, dakle telefoniranje i pisanje SMS-poruka, imaju sada sasvim sporednu ulogu: na njih odlazi u proseku samo 13 minuta dnevno. „Mladi koriste mnogo više funkcija pametnih telefona od odraslih“, kaže profesor Brozijus. „A sa svakom novom funkcijom, on postaje sve manje zamenljiv“.

Jugendliche mit Smartphone Symbolbild
'Klasične' funkcije telefona su sve manje zanimljiveFoto: picture-alliance/dpa

Šta kad nema signala?

Da li je takav trend opasan? Američka psihoterapeutkinja Liza Merlo zabrinuto primećuje da su neki korisnici pametnih telefona često toliko usredsređeni na svoj uređaj, da gotovo i ne doživljavaju svoju neposrednu okolinu. Uz rastući broj funkcija dolazi i „opasnost od preterane fiksacije“, kaže Liza Merlo u jednom svom članku. Strah od nepokrivenosti signalom, strah od prazne baterije ili pak strah od zaboravljanja mobilnog telefona dobio je čak i ime – „nomofobija“, a dolazi od izraza „no mobile phone phobia“.Prema jednom britanskom istraživanju, gotovo dve trećine tamošnjeg stanovništva pati od nomofobije. I student prava iz Bona, Filip (22) strahovao je da bi mogao nešto propustiti dok nije onlajn. Upravo zbog čet-aplikacija poput „Votsepa“, teško bi se odrekao svog pametnog telefona.

Mädchen mit IPhone Smartphone Kind
Deca rano počinju da redovno koriste telefonFoto: picture-alliance/dpa

Ipak, komunikolog Brozijus smatra da je nekakav kulturni pesimizam zbog rastuće upotrebe pametnih telefona, neprimeren. Prema njegovim rečima, odraslima su svojstveni i drugi oblici komuniciranja, dok su mladi odrasli uz komunikaciju preko pametnih telefona i zato za njega trend sve veće upotrebe tih uređaja sasvim normalan.

Autori: K. Kremer / P. Švarc
Odg. urednica:Dijana Roščić