1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hrvatska tone i ne očekuje pomoć Brisela

23. mart 2014.

Devet meseci od ulaska u EU prvobitna apatija u Hrvatskoj je prerasla u depresiju. Građani jedva da očekuju išta dobro od Unije, dok desnica veruje da će se u Briselu rešiti ratna prošlost Hrvatske i Srbije.

https://p.dw.com/p/1BUWU
Foto: picture-alliance/dpa

Za građane Hrvatske ulazak u EU nije bilo pitanje 'boljeg života na Zapadu'. I ranije su bez problema putovali svetom, a evro je ionako bila valuta paralelna sa stabilnom kunom. Međutuim, pridruživanje je ostvarilo svoju simboličnu funkciju; uhvaćen je korak sa Slovenijom, koju su ionako mnogi smatrali najnaprednijom republikom bivše SFRJ, a ostvaren je i „odmak“ od Srbije sa kojom je Hrvatska bila u ratu. Za mnoge je to bilo i delomično priznanje pravednosti Domovinskog rata na čijem početku je i sam predsednik Tuđman tvrdio da "i kada nije imala potpuni državno politički subjektivitet, Hrvatska je bila nerazdvojno povezana sa zapadnoevropskom civilizacijom."

Hrvatska je u Uniju ušla iscrpljena maratonskim pregovorima i krizom. Oni koji su tada govorili "da će Unija dovesti Hrvatsku u red", danas nemaju nikakvog očekivanja od Brisela, kojeg doživljavaju kao ogroman birokratski aparat za bespotrebno trošenje novca i promovisanje neoliberalizma. S evropskom Hrvatskom nisu zadovoljni ni naučnici, ni preduzetnici, pogotovo ne poljoprivrednici, radnici u zdravstvu i prosvetari. "Prosečan građanin" živi sve teže, upozoravaju sindikati.

Od apatije do depresije

A ta upitna apstrakcija prosečnog građanina u Evropsku uniju je ušla realistično, bez velikih očekivanja i euforije, tvrdi politički analitičar Žarko Puhovski. Ipak, u razgovoru za DW, on navodi kako se ni ona mala očekivanja nisu ispunila. "Hrvatska je, uz delomični izuzetak Švedske pre dvadesetak godina, jedina koja je ušla u EU a da joj je, ne samo ekonomski kao Švedskoj tada, nego u svakom pogledu lošije no što je bilo pre", kaže Puhovski i pri tome ne krivi Uniju. To je, smatra, urodilo nastavkom apatije i depresije koja se odnosi na sve političke konstrukcije, pa i na EU.

Kroatien wird EU-Mitglied
Foto: Reuters

"To nije stav klasičnog nacionalizma koji bi hteo nacionalnu državu nasuprot Unije, već se živi u uverenju da tu pomoći nema i da niko, pa ni Unija, Hrvatskoj ne može da pomogne." Kada bi se poboljšala privredna situacija u Hrvatskoj, kada bi zemlja izašla iz višegodišnje krize, i stav prema Uniji bi se promenio. Ali Puhovski upozorava na Marksov zaključak da društvena svest kasni za društvenom realnošću. "Ako se to i dogodi, trebaće nekoliko godina da se promeni svest o stanju", upozorava naš sagovornik.

Preduzetnici imaju „pomešana osećanja“

Iz krize se, sasvim sigurno, Hrvatska se neće tako brzo izvući. Vlada delomično za stanje krivi ulagačko suzdržani poslovni sektor. A on pak, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotni, nije imao jedinstvena očekivanja od otvaranja velikog evropskog tržišta i mogućnosti koje ono pruža. "Deo preduzetništva, koji je bio oslonjen samo na domaće tržište i potražnju, nije dočekao Uniju sa velikim entuzijazmom. Ali mali i srednji preduzetnici, koji su bili orijentisani na evropsko tržište, osetili su koristi od otvaranja granica. Sada lakše posluju, razmišljaju o novim investicijama i o tome kako će se prijaviti za sufinansiranje iz evropskih fondova", navodi Novotni, naglašavajući pomešana osećanja u preduzetničkom sektoru.

Kroatien Kaplast Firma für Getränkekisten
Foto: DW/R. Breuer

Pojednostavljeno, velike firme imaju osećaj konkurencije i dodatnog pritiska, posebno one koje su ranije uživale određene carinske zaštite poput prehrambene i konditorske industrije, a kojoj život otežavaju veliki trgovački lanci sa uvoznom robom. "Ti preduzetnici nisu oduševljeni ulaskom u Evropsku uniju", kaže Novotni.

Poljoprivrednici i dalje neorganizovani

Istovremeno i hrvatski seljaci poručuju da nisu srećni otkad je Hrvatska u Uniji. To potvrđuje i agronom Miroslav Kovač iz udruženja „Život“, koje okuplja porodična poljoprivredna gazdinstva. On veruje da je ulazak u EU (više) negativno uticao na hrvatsko selo. "Povećao se uvoz hrane, oseti se neorganizovanost seljaka. To je nekompatibilno sa strukturom EU i dodatno povećava negativan dojam oko ulaska u Uniju", priča Kovač.

On razlog vidi i u činjenici da je poljoprivreda bila nespremna. "Nestabilno tržište poljoprivrednih proizvoda postalo je još nestabilnije. Poljoprivrednici i porodična preduzeća nemaju moć i nisu pregovarački jaki. Veliki sistemi koji su dominirali u proizvodnji hrane takođe su nespremni."

Einkaufen Supermarkt Kroatien
Foto: DW/S.Bogdanić

Redovni protesti seljaka, tvrdi naš sagovornik, nisu posledica organizovanosti kakvu vidimo među poljoprivrednicima u državama EU. "Oni su upravo posledica neorganizovanosti, jer seljaci proestima nisu postigli rezultate. Ne vidim da smo bilo šta napravili. U tom kontekstu, Unija će nam biti dobar primer." Deo porodičnih poslova u Hrvatskoj doći će na svoje jer Unija bazira proizvodnju hrane baš na njima, tvrdi i dodaje da je Hrvatska imala obrnut proces, koji ju je učinio prehrambeno zavisnom.

Lekari beže iz Hrvatske

Da ni zdravstveni sistem, pa tako ni lekari, nisu profitirali ulaskom u EU, veruje Ivica Babić iz Hrvatskog lekarskog sindikata. "Materijalni status i uslovi rada su pogoršani, a socijalna i radna prava smanjena", tvrdi on. Pri tome upozorava na novi Zakon o radu, za kojeg mnogi tvrde da će dodatno ugroziti položaj radnika.

"Ne poštuju se evropski standardi po pitanju radnog zakonodavstva i radnih prava. Imam osećaj da je vlast čekala ulazak u EU, kako bi krenula sa restrikcijama, pri tome ne vodeći računa da je trebalo nastaviti pozitivan proces usklađivanja s Unijom." Da ni lekari ne očekuju previše od evropske Hrvatske ilustruje podatkom kako je više od 400 lekara zatražilo dokumente, koji im omogućuju zapošljavanje u drugim zemljama Unije. "Ti dokumenti nisu besplatni, ni jeftini. S obzirom na deficit lekara, reč je o značajnom broju", zaključuje Babić.

Kroatien Klinische Krankenhaus Dubrava in Zagreb
Klinika u ZagrebuFoto: DW/S. Bogdanic

Učitelji i nastavnici sve potplaćeniji?

Depresivni su i prosvetni radnici. Položaj zaposlenih u osnovnim i srednjim školama dodatno se pogoršao, ubeđen je Željko Stipić iz Sindikata zaposlenih u hrvatskom školstvu - Preporod. "Gubitkom pojedinih materijalnih prava i višekratnim smanjenjem plaća, zaposleni u školama su ostali bez iznosa u visini jedne njihove mesečne plate", priča ovaj sindikalista.

Kao drugi problem navode se sve češće pretnje otkazima za učitelje. Ovih dana se očekuje novo smanjenje plata, a nenastavnom osoblju preti takozvani - outsourcing. "Neizvesnost, strah i zabrinutost tri su reči koje najbolje opisuju stanje u školstvu", kaže naš sagovornik. "Očekivanja su bila drugačija i očekivali smo pozitivne pomake. Sigurno među zaposlenima u školama prevladava duh razočaranja. Vrlo teško je verovati da u doglednoj budućnosti možemo da računamo na pozitivne pomake."

Brisel kao mesto konačnog obračuna Hrvatske i Srbije?

Ipak, ako ne znaju kako iskoristiti evropske prilike za privredni razvoj zemlje, hrvatski političari iz desničarskog tabora, sve su više artikulisani u nameri da iskoriste dominantni položaj nad Srbijom, koja tek pregovara o članstvu u Uniji. To je prilika, smatra desnica, da se otvore arhivi Jugoslovenske narodne armije, da se otkriju podaci o nestalima, da se vrate u ratu zaplenjene umetnine i da Srbija konačno prizna agresiju nad Hrvatskom.

Bürgerkrieg Jugoslawien Kroatien 1991
Rat u Hrvatskoj (1991)Foto: picture-alliance/dpa

Analitičar Puhovski se nada da do toga neće doći. "Od premijera Ive Sanadera, preko Jadranke Kosor do Zorana Milanovića, uključujući i predsednike Stipu Mesića i Ivu Josipovića, svi su ponavljali da Hrvatska svoju poziciju neće koristiti na tako ružan način, kao što je to radila Slovenija prema Hrvatskoj ili Grčka prema Makedoniji. Ali ne mogu biti siguran, s obzirom da je pogoršanje situacije u Hrvatskoj doprinelo radikalizaciji lokalnog nacionalizma", razmišlja Puhovski o, kako neki tvrde, jedinoj prednosti koju je ulazak u Uniju doneo Hrvatskoj. Nesumnjivo će to biti tema predizborne kampanje za Parlament EU, ali i parlamentarnih izbora koji slede.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb
Redakcija: Jakov Leon