1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Hrvatska nepredvidljivost“

Mehmed Smajić16. mart 2015

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i njen način vođenja politike i izjave grčkog ministra finansija Gianisa Varoufakisa na njemačkoj TV neke su od tema kojima se bave komentatori njemačke štampe.

https://p.dw.com/p/1ErPI
Foto: picture-alliance/dpa

„Hrvatska nepredvidljivost“, naslov je teksta u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ u kojem Karl-Peter Schwarz piše o Hrvatskoj čija je predsjednica, Grabar-Kitarović, premijeru „očitala bukvicu“. Schwarz piše da sve više poslanika napušta koaliciju, a da neki pominju čak i nove izbore.

Otkako je Kolinda Grabar-Kitarović 19. februara prezela predsjedničku dužnost, prošlo je vrijeme hladnokrvnosti s kojom je vlada socijaldemokrate Zorana Milanovića posmatrala privredno propadanje zemlje. Za vrijeme predizborne kampanje je bivša ministrica vanjskih poslova, diplomatkinja i zamjenica generalnog sekretara NATO-a, Grabar-Kitarović, ismijavana kao marioneta konzervativne Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Govorilo se da je nepredvidiva jer je neiskusna i da se zbog dugog odsutva odvikla od zemlje. Kada joj je uspjelo da na izborima pobijedi Ivu Josipovića, u vladinom taboru je šok bio veliki“, piše „FAZ“ i dodaje da je Grabar-Kitarović predsjednica duboko podijeljene zemlje. „Između lijevo-sekularnijeg tabora i desnog, katoličko-konzervativnog i nacionalnog, skoro da nema više dijaloga“, piše FAZ.

„Početkom marta je koaliciju, koja je 2011. godine na parlamentarnim izborima osvojila 81 od 151 mandata u Saboru, napustilo još nekoliko poslanika tako da koalicija sada ima ukupno 75 zastupnika. Gubljenje parlamentarne većine još nije dovelo do pada vlade jer odmetnuti socijaldemokati i liberali nemaju volje da provociraju nove prijevremene izbore. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja se sve više mute izgledi da će lijeva koalicija zadržati vlast. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, objavljenim početkom marta, 31 posto ispitanika je za HDZ, dok je manje od 25 posto za SDP. Zbog toga je razumljivo zašto je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, zamjenica premijera i predsjednica HNS-a, saopštila da želi biti kandidat za Generalnog sekretara UN-a. U New Yorku je primljeno k znanju da nekoliko kandidata iz postkomunističke Evrope želi tu funkciju. Međutim, o tome da li će neki kandidat iz istočne Evrope uopšte biti prihvaćen i ko dolazi u pitanje, brine se Vijeće sigurnosti UN-a i zavisi od glasanja stalnih članica Vijeća“, piše pored ostalog u listu FAZ koji još podsjeća da će hrvatska predsjednica u utorak doputovati u Berlin gdje će se sastati sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Mnogo lijepe priče – malo rada

Gianis Varoufakis, grčki ministar finansija, također je tema kojom se bavi njemačka štampa. List „Neue Osnabrücker Zeitung“ osvrće se na njegov nastup (uživi uključenje iz Atine) na njemačkoj televiziji u emisiji Guentera Jaucha i komentira: Veliki nastupi, lijepe riječi, ali ništa iza toga. Grčki ministar finansija, Gianis Varoufakis, samo pogoršava stvar“.

Gianis Varoufakis
Gianis VaroufakisFoto: Reuters/Remo Casilli

„Umjesto da sredi stanje u domaćoj finansijskoj upravi, prikupi što više poreza i napokon pokrene proces privatizacije i privredne reforme, Varoufakis i dalje pali dimne bombe i to jednu za drugom. Bez obzira na njegove nastupe u javnosti, jasna djelovanja u grčkoj drami se ne vide. Uvijek kada se radi o konkretnim odlukama ministar skrene u nebuloze. Koliko je stanje u Grčkoj zaista ozbiljno, razumjeće tek kada u njegovom luksuznom stanu u Atini nestane svjetla“.

„Rhein-Neckar Zeitung“ iz Heidelberga piše da se „ne radi o naciji, njenoj budućnosti, siromaštvu i privrednim posljedicama za sve. Može se zaključiti da do sada nikada nije postojao političar koji je u stilu Gianisa Varoufakisa na zabavan način (finansijski) svijet ostavio bez daha. Međutim, sada je vrijeme za naplatu računa - i to u Atini“.

“Straubinger Tagblatt/Landshuter Zeitung“ piše da se približava dan istine. „Zemlje članice eurozone će se morati odlučiti između izaska Grčke iz eurozone i dugoročnog pomaganja Grčkoj. Alternativa, kao recimo između kuge i kolere, samo s razlikom da bi izlazak Grčke iz eurozone brže djelovao i decenijsko subvencioniranje zemlje, bilo bi kontinuirano opterećenje“.