1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Žilava boljka inflacije

Anđelko Šubić
25. siječnja 2024

Ovog četvrtka je prvi sastanak Vijeća ESB-a, ali teško da će se smanjiti eskontna stopa - u dogledno vrijeme. Jer inflacija i poskupljenje je žilavija boljka nego što su se neki nadali.

https://p.dw.com/p/4bejP
Sjedište ESB-a u Frankfurtu
Sjedište ESB-a u FrankfurtuFoto: Florian Gaul/greatif/picture alliance

Inflacija u zoni eura doduše više nije 10,6% kakva je bila prije nešto više od godinu dana, ali se i dalje drži. U prosincu je u Njemačkoj bila 3,2% i tek što su se neki - osobito na burzi ponadali kako će se sve vratiti u normalno stanje, u siječnju je opet skočila na 3,7%. Još je gore u nekim drugim zemljama zone eura: u Slovačkoj je inflacija 6,6%, Austriji 5,7%, u Hrvatskoj 5,4 posto (prosinac 2023.), Francuskoj 4,1%... U Grčkoj ili Španjolskoj su se također nadali da su obuzdali  poskupljenja, ali nisu: opet se i tamo za novac dobiva sve manje.

Slično je i izvan EU-a, u SAD-u ili Velikoj Britaniji. Jer koliko god da je prošao prvi udarac nakon poremećaja na tržištu energentima zbog ruskog napada na Ukrajinu, uvijek iznova se pokazuje kako je globalno gospodarstvo izuzetno osjetljiva biljka. Napadi hutista i opasnost plovidbe po Crvenom moru je opet nagnala brodove da se okrenu na 3.000 milja dugu plovidbu oko juga Afrike. To i košta, a da bi se održao isti ritam prometa bilo bi potrebno oko 100 novih kontejnerskih brodova - kojih nema. Dakle ponuda je manja, a cijena naravno - raste.

Vozilo na benzinskoj postaji u Njemačkoj
Svaki novi posjet benzinskoj postaji će vam pokvariti dan, isto je i s računima koji stižu, a u trgovini je tek serija neugodnih iznenađenja. Inflacija nije nešto što se može brzo i bezbolno riještiti - a to znači i otkaze.Foto: Wolfgang Maria Weber/IMAGO

Nevolja stvara samu sebe

Njemački mediji se ljute i zbog većih cijena koje firme ističu iz, kako oni zovu, pohlepe. Oni koji su živjeli u zemljama bez tako čvrste valute kao njemačka marka, znaju da su to često poskupljenja "za svaki slučaj": kako da se odredi cijena robe ili usluge da to pokrije troškove - sirovina, energenata i sve većih zahtjeva zaposlenih - i onda kad taj novac stigne u blagajnu?

Naravno da ima i upravo bezočnih prijevara proizvođača: izgleda da je velika moda smanjivati količinu pakovanja (tko će primijetiti je li u staklenki 200 ili 165 grama?) i istovremeno povećati cijenu. U Njemačkoj je proglašen i pobjednik takve drskosti za prošlu godinu: krekeri Tuc Bake Rolls. Zapravo su to isti krekeri koji su se prije zvali 7days, ali prije je u pakovanju bilo 250 grama, sad je 150 u gotovo istoj vrećici slične veličine. A cijena? Prije 1,39, sad 1,89 eura - poskupljenje od 127%. A sličnih pothvata ima čitavo mnoštvo.

I bez takvog nekažnjivog kriminala je činjenica kako inflacija i poskupljenja generiraju same sebe. Sve su glasniji i ekonomski stručnjaci koji vjeruju kako se Europska središnja banka ionako treba oprostiti od granice postavljene na 2% inflacije već i zbog golemih izazova i ulaganja: u "zelenu" transformaciju, u vraćanje proizvodnje u Europu, a kriza će ionako biti vjerojatno sve više.

Christine Lagarde na konferenciji u Grčkoj prošlog listopada
Naravno da i među guvernerima središnjih banaka zemalja zone eura ima različitih mišljenja, u zemljama EU-a još i većih. Ali predsjedica i uvjerljiva većina misli kako se ne treba nešto mijenjati na granici od 2%.Foto: Giannis Panagopoulos/Eurokinissi/ANE/picture alliance

"Posljednji metri su najteži"

To su zapravo i sukobi različitih viđenja ekonomije: uporna i visoka inflacija nekadašnjeg francuskog franka ili talijanske lire nipošto nije donijela bitniji napredak gospodarstva. Nikakva ili čak negativna inflacija guši potrošnju - bolje da pričekam s kupnjom, bit će jeftinije. 2% je nekakav razumni kompromis ta dva ekstrema, u to je uvjerena i šefica ESB-a Christine Lagarde: "Mi smo na pravom putu u smjeru našeg cilja inflacije od 2%", izjavila je nedavno u Davosu. "Ali još nismo dostigli taj cilj", priznala je.

Zato nitko ne vjeruje kako će na današnjoj, prvoj sjednici Vijeća ESB-a u ovoj godini doći do nekih većih promjena, dakle i u eskontnoj stopi koja je trenutno čak 4,5%. Lagarde ne vjeruje da će biti bolje prije ljeta, predsjednik austrijske središnje banke Robert Holzmann sumnja da će to biti ove godine: "Borba protiv inflacije je isto kao i trčanje maratona. Posljednji metri su i najteži."

A to neminovno znači i da će visoke kamate još više smanjiti ulaganja. Već po pravilnostima ciklusa u gospodarstvu, prvo je na redu građevinski sektor. Kamate i skupi materijal vodi tome da prestaju radovi čak i na građevinama koje se rade, a građevinske tvrtke imaju sve veće kapacitete koje nemaju kamo poslati na rad. To nisu samo strojevi, nego na prvom mjestu ljudi: u Njemačkoj predsjednik udruge građevinara Tim-Oliver Müller već sasvim konkretno govori o oko 10 tisuća radnih mjesta koja će u idućim mjesecima postati "tehnološki višak". Oni sigurno bez posla neće kupovati bezočno skuplje Tuc krekere, ali to će biti cijena koju će se morati platiti kako bi se obuzdalo inflaciju.