Čime njemački džihadisti krše njemačke zakone?

U ljeto 2013. jedan je mladić iz Frankfurta otputovao preko Turske za Siriju. Tamo se pridružio terorističkoj organizaciji "Islamska država" (IS), nabavio si oružje i prošao vojnu obuku. Potom je ovaj 20-godišnjak položio prisegu i sudjelovao u višednevnim borbama. No nakon nekoliko mjeseci odlučio se vratiti kući. "Sveti rat nije baš tako super", priznao je sestri u jednom telefonskom razgovoru. U prosincu 2013. uhićen je u zračnoj luci u Frankfurtu.

Brojni sudski postupci protiv "božjih ratnika"

To je priča Kreshnika B. On je odrastao u Bad Homburgu, a prije odlaska je živio u Frankfurtu. Njegova obitelj potječe s Kosova. Njemačko Savezno državno odvjetništvo mladića optužuje za članstvo u terorističkoj miliciji IS. Suđenje je počelo sredinom rujna i prijeti mu kazna od više od četiri godine zatvora.

To je prvo suđenje u Njemačkoj protiv nekog povratnika iz sukoba u Siriji i Iraku. No bit će ih još. Proteklih tjedana su podignute optužnice protiv još nekoliko pripadnika stranih terorističkih organizacija. Prema procjeni njemačke tajne službe BND, IS je najopasnija teroristička organizacija na svijetu. Pritom je i najbogatija, najbolje organizirana i najbolje naoružana teroristička organizacija, upozorio je nedavno predsjednik njemačke tajne službe BND Gerhard Schingler uputivši na činjenicu da je riječ o organizaciji koja načelno nema zarobljenike, već svoje neprijatelje u pravilu likvidira.

U Njemačkoj je od 1977. godine osnivanje, podržavanje i promicanje neke "terorističke organizacije" kao i članstvo u njoj prema članku 129a Kaznenog zakona kažnjivo djelo. Od 2002. godine članak 129 u dodatku označenom sa "b" važi i za strane terorističke organziacije. Njihovim pomagačima prijeti kazna do 10 godina zatvora. Pritom nikakvu ulogu ne igra je li sama organizacije već počinila neka kaznena djela, nego je dovoljno je da su njezini ciljevi "usmjereni prema vršenju kažnjivih djela". Općenita izjašnjavanja kao što je odobravanje IS-a ili džihada spadaju još pod slobodu mišljenja.

Opasna ovisnost o tajnim službama?

"Antiteroristički" članak 129a je 1976. uključen u Kazneni zakon u svrhu suzbijanja ljevičarskog terorizma Frakcije crvene armije (RAF) u Njemačkoj. Nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. u SAD-u sigurnosni zakoni su u Njemačkoj pooštreni. 2002. je tako, između ostalog, na snagu stupio i članak 129b s ciljem lakšeg kaznenog gonjenja članova i pomagača inozemnih terorističkih organizacija. Oba zakonska članka imaju i svoje kritičare. Prije svega se članovi Stranke zelenih i Ljevice već godinama bore protiv njih i traže da se ukinu. Najveći problem kritičari vide u "velikoj ovisnosti pravosuđa o informacijama tajnih službi koje se vrlo teško mogu kontrolirati." Osim toga, argumentiraju, kazneni postupci otežavaju pozivanje svjedoka iz inozemstva.