Provjera činjenica: Kako se procjenjuje broj demonstranata?

Koliko je ljudi zapravo protestiralo protiv desnog ekstremizma širom Njemačke u posljednjih nekoliko dana? Brojke se kreću od nekoliko stotina tisuća pa sve do 1,4 milijuna, ovisno o tome gdje tražite podatke ili koga pitate o tome.

Broj demonstranata također se uveliko razlikovao u pojedinim gradovima: u Berlinu su organizatori govorili o 350.000 sudionika, dok je policija procijenila da je bilo riječ o nešto više od 100.000. U Münchenu su vlasti priopćile da je na demonstracijama bilo 100.000 ljudi, dok su organizatori rekli da ih je bilo oko 250 tisuća.

Tako velike razlike u objavljenim brojkama potaknula su pitanja o točnosti tih procjena, posebno među korisnicima društvenih medija i političarima krajnje desnice.

A u jeku pojačanih tenzija u Njemačkoj, te procjene su postale više od pukih brojeva. One su (is)korištene kao dio političke poruke za promoviranje ili diskreditiranje značaja ovih protesta.

Zašto su podaci postali tako kontroverzni?

Ekstremno desni političari i komentatori iskoristili su ove razlike kako bi delegitimirali prosvjede, posebno one u sjevernom njemačkom gradu Hamburgu, gdje je skup bio prekinut zbog prevelikog broja okupljenih.

Lokalna policija je priopćila da je na početku skupa na njemu bilo oko 30.000 ljudi, dok je novinska agencija AFP kasnije izvijestila o oko 50.000. Organizatori su govorili da se okupilo do 80.000 demonstranata. Političari krajnje desnice brzo su kritizirali te razlike u procjenama i sugerirali da je riječ o manipulaciji.

Georg Pazderski, član desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), citirao je različite izvještaje o protestima, s procjenama sudionika koje su se kretale od 30.000 do 130.000. Pazderski je rekao da se "falsificira brojke i slike" i govorio je o "insceniranju protiv desnice".

Pazderski nije bio jedini desničarski političar koji je komentirao broj demonstranata. Tim DW-a za provjeru činjenica analizirao je i opovrgao slične tvrdnje koje su se pojavile.

Dakle, zašto se brojevi toliko razlikuju?

Brojke koje policija i organizatori nude kada je riječ o tome koliko je uopće bilo demonstranata često se razlikuju, iako ne uvijek u tolikoj mjeri. Demonstracije protiv krajnje desnice u tom smislu nisu bile nikakva iznimka.

Na primjer, glasnogovornik berlinske policije Martin Halweg rekao je za list Der Tagesspiegel da su rasprave o tim razlikama "gotovo svakodnevna pojava" u glavnom gradu Njemačke.

U ovom posebnom političkom i društvenom kontekstu, problem je međutim postao očitiji dijelom i zbog velikog broja protesta širom zemlje. U samo nekoliko dana, demonstracije su organizirana na više od 100 lokacija širom Njemačke, s punim trgovima i ulicama u većim gradovima i mnoštvom ljudi koji su dolazili i odlazili.

Zbog toga je vlastima i organizatorima posebno teško utvrditi koliko se ljudi pojavilo na licu mjesta. Zapravo, stručnjaci naglašavaju da ove brojke nisu ništa više od temeljnih procjena ili grubih proračuna, temeljenih na različitim metodama.

Posebni interesi također mogu igrati ulogu pri određivanju broja demonstranata. Iako su organizatori skloniji biti optimističniji u pogledu posjećenosti, policijske procjene često su opreznije, ponekad čak i "podcjenjujuće" kada je u pitanju broj sudionika. Ove razlike u konačnici igraju ulogu u tome koliko će protest biti proglašen uspješnim ili ne.

Studije, poput jedne koju je uradila Zaklada Konrada Adenauera, pokazale su da je "za organizatore političkih protesta komparativna kvantifikacija uvijek oblik kontrole uspjeha".

Kako se računa broj demonstranata?

Jedna metoda, kada je riječ o velikim demonstracijama, je analiza fotografija iz zraka snimljenih iz helikoptera ili pomoću dronova.

Može se izračunati prosječan broj ljudi po kvadratnom metru, a taj broj se zatim preračunava u odnosu na ukupnu površinu. Softverski programi također se mogu koristiti za provjeru video-zapisa.

Drugi način je manualno prebrojavanje ljudi. U Berlinu je organizacija Fridays for Future, koja je pomogla u organizaciji demonstracija, postavila ljude na određene lokacije kako bi izračunali broj sudionika, piše list Der Tagesspiegel. Nakon toga su koristili karte kako bi došli do ukupne brojke.

Ali, ističe glasnogovornica pokreta Samira Ghandour, "nije bilo početka ni kraja", a ljudi su bili preusmjereni i u sporedne ulice. Jer je došlo više ljudi nego što se očekivalo.

A upravo ovo o preusmjeravanju ljudi u sporedne ulice pokazuje koliki izazov predstavljaju procjene o posjećenosti protesta i koliko se pažnje treba posvetiti pitanju: kada, gdje i kako raditi procjene?

Brojke su vjerojatno drugačije kada se broji na početku demonstracija ili u sredini, kada se skupi više ljudi. One će također varirati ako je fokus na središnjoj lokaciji demonstracija ili ako ima i drugih okupljanja u koje su uključeni ljudi sa strane.

Neprecizna aktivnost...

Ne postoji jedinstveni način suočavanja s izazovom procjene konkretnih podataka o broju sudionika, ali stručnjaci upozoravaju da je ključno shvatiti da je to neprecizna aktivnost.

Stephan Poppe, stručnjak sa Sveučilišta u Leipzigu, preporučuje da se ne koriste egzaktni brojevi, već da se umjesto njih navede raspon. On je za televiziju Bayerischer Rundfunk rekao je da bi to bilo "iskrenije" i "važnije za politički diskurs".

U Njemačkoj je trenutno u pripremi cijeli niz novih protesta protiv desnog ekstremizma, tako da će ova rasprava o tome kako i kada brojati sudionike vjerojatno biti nastavljena.

Suradnja na izvještaju: Silja Thoms