1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pravne posljedice ciparske krize

Janis Papadimitriou/Nenad Kreizer2. travnja 2013

Financijska drama oko Cipra se polako pretvara u pravnu. Polako na svjetlo dana izbija svakodnevica poslovanja ciparskih banaka i nedozvoljena povezanost lokalnih bankara, moćnika i političara.

https://p.dw.com/p/18863
Zypern Popular BankFoto: Getty Images

Novi ciparski predsjednik Nikos Anastasiadis obećava da će "odgovorni za krizu" biti kažnjeni. No sad je i sam suočen s teškim optužbama i upleten u priče oko kredita i raznih pogodnosti koje su ciparske banke pružale političarima i poduzetnicima "s dobrim poznanstvima". I ne samo to: navodno su mnogobrojni "odabrani" proteklih godina uživali poseban tretman ciparskih banaka koji je išao tako daleko da neki krediti nisu trebali biti niti vraćani.

Tko je kriv za katastrofu?

Novinari portala 24h objavili su listu navodnih povlaštenih klijenata banaka te su istu proslijedili glavnom državnom odvjetniku Petrosu Kliridisu. Danas (2.4.) bi s radom trebalo početi raditi povjerenstvo koje bi u roku od tri mjeseca trebalo utvrditi točnost medijskih navoda. Lista je izazvala mnogo buke na otoku a neki, čija su se imena našla među navodno povlaštenima, su najavili i tužbu. U razgovoru za grčke medije Kliridis nastoji smiriti duhove. "Sada nam je najvažnije ispitati optužbe. I treba razgovarati s osumnjičenima koji mogu mnogo toga objasniti", kaže Kliridis. Njima će se u svakom slučaju pružiti dovoljno prilika da iznesu i svoje viđenje. No glavni odvjetnik nije isključio mogućnost da se imenima s postojećih lista pridruže nova. Neki u zemlji već znaju tko je odgovoran za stanje na Cipru i, u posljednji trenutak spriječeni, bankrot zemlje. Ministar financija Mihalis Saris glavnog krivca vidi u atenskom bankaru Andreasu Vgenopulosu. On je do 2010. stajao na čelu Laiki banke, druge po redu najveće banke u zemlji. Vgenopulos je potrošio milijarde za kupnju grčkih državnih obveznica što je, nakon djelomičnog oprosta grčkih dugova 2011., banku dovelo na rub propasti. Optuženi odbacuje krivnju i tvrdi da se odluke o kupnji grčkih obveznica nisu donosile bez suglasnosti najviših političkih krugova pa i tadašnjeg komunističkog predsjednika Dimitrisa Kristofiasa. Na istu adresu su optužbe odaslali i bivši šefovi nekih drugih banaka koje su zemlju gotovo odvukle u ponor.

Predsjednik Cipra Nikos Anastasiadis
Koliko je znao? - predsjednik Cipra Nikos AnastasiadisFoto: Reuters

Međusobne optužbe

No komunisti se preko svojih glasila brane protiv optužbi. I to protunapadom. Iz komunističkih listova potječu optužbe na račun sadašnjeg predsjednika po kojima su netom prije odluke o zamrzavanju dijela pologa štediša ciparskih banaka, mnogobrojni članovi obitelj i predsjednikovi prijatelji svoj novac prebacili na sigurno. Predstavnik komunističke stranke AKEL Stavros Evagorou vladajuće optužuje da su već dulje vrijeme znali da će se rješenje krize tražiti u djelomičnom oduzimanju ušteđevina. Rodbina sadašnjeg predsjednika Anastasiadisa tvrdi da je dio novca u inozemstvo prebačen "iz poslovnih razloga". I sam predsjednik traži "beskompromisno rasvjetljavanje" i tvrdi da on sam "do posljednjeg trenutka" nije znao da će rješenje za ciparsku krizu sadržavati i mjere koje bi pogodile ciparske štediše. Pa tako nije mogao nikog ni upozoriti.

Nema mira

Prema mišljenju većine komentatora je rasvjetljavanje optužbi bez obzira na posljedice jedini mogući način za Anastasiadisa da se izvuče iz nevolje. No njemu i na domaćem planu dolazi opasnost iz oba tabora. Komunisti se protive mjerama štednje koje su dio sporazuma o spasu ciparskih financija. S druge strane tu je i konzervativni populist Giorgos Lilikas koji Anastasiadisu želi ugroziti primat u građanskom taboru. No i lijevi i desni izazivači žele organizirati referendum o ostanku Cipra unutar zone eura što ukazuje na to da se strasti na Cipru još neko vrijeme neće smiriti.

Ministar financija Mihalis Saris
Ministar financija Mihalis Saris optužuje bankareFoto: Reuters