1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemački novinari pred sudom - gdje su granice novinarskih sloboda?

Stephanie Höppner/Dunja Dragojević13. studenoga 2012

Je li suđenjem dvojici njemačkih novinara u Dresdenu ugrožena sloboda medija u Njemačkoj? Proglasi li ih se krivima, novinarima prijeti novčana kazna u četveroznamenkastom iznosu. Novinarske udruge su ogorčene.

https://p.dw.com/p/16hh8
Die Journalisten Arndt Ginzel (l) und Thomas Datt, aufgenommen am 09.11.2012 vor einer Pressekonferenz des Deutschen Journalisten Verband (DJV) im Sächsischen Landtag in Dresden (Sachsen). Am 13.11.2012 beginnt im Dresdner Journalistenprozess die Verhandlung in zweiter Instanz vor dem Landgericht Dresden. Im August 2010 war die freien Journalisten Ginzel und Datt nach Artikeln über den so genannten Sachsensumpf wegen "übler Nachrede" verurteilt worden. Foto: Arno Burgi/dpa (zu lsn 0189 vom 09.11.2012) +++(c) dpa - Bildfunk+++
Thomas Datt und Arndt Ginzel 09.11.2012Foto: picture-alliance/dpa

Optužbe za korupcije, bordel s maloljetnim prostitutkama, ugledni pravnici kao makroi - zamršeno klupko kriminalnih makinacija u Leipzigu poznatih kao "Saska kaljuža" početkom je 1990. godina punilo naslovnice. Pravosudna obrada tog slučaja je zbog manjka dokaza obustavljena, ali "Saska kaljuža" sada dobija epilog: oko 20 godina nakon dubioznih događaja u Leipzigu dva novinara, Thomas Datt i Arndt Ginzel kao optuženici izlaze pred sud. Tereti ih se za "tešku klevetu". U prvom stupnju su za to i osuđeni prije dvije godine. Od ovoga utorka (13.11.) na dresdenskom Zemaljskom sudu počinje drugostupanjski postupak. Dvojica novinara su za online-izdanje tjednika "Die Zeit" kao i magazina "Der Spiegel" kritično izvještavali o istrazi oko brodela s maloljetnim prostitutkama "Jasmin" u Leipzigu. U članku za "Die Zeit" je pod povećalo uzet i rad pojedinih policajaca. Pritom je dovedena u pitanje njihova neovisnost, s obzirom na činjenicu da se jedan utjecajni sudac navodno službeno žalio na njihov rad.

"Sachsensumpf", "Saska kaljuža" - klupko neodmršenih kriminalnih veza u lajpciškom crvenom miljeu
"Sachsensumpf", "Saska kaljuža" - klupko neodmršenih kriminalnih veza u lajpciškom "crvenom" miljeuFoto: AFP/Getty Images

Ušutkavanje novinara?

I iako se sami policijski službenici nisu našli uvrijeđeni ovim napisima, njihov pretpostavljeni, predsjednik lajpciške policije, je tužio novinare - novinarske udruge vjeruju da je to učinio po želji saskog Ministarstva unutarnjih poslova. Nadležni sud je odgovarajuću rečenicu u članku objavljenom u "Die Zeitu" ocijenio "teškom klevetom" i osudio dvojcu autora na novčanu kazu od 2.500 tisuće eura. Za navode u "Spiegelu" su oslobođeni krivnje, ali ukoreni su jer su, prema mišljenju sudaca, trebali otkriti svoje izvore.

Nevladina organizacija "Reporteri bez granica" kritizira suđenje dvojici novinara. "Zaštita tajnosti izvora je prema Ustavu jedan od najvažnijih elemenata slobode medija u Njemačkoj", objašnjava direktor organizacije Christian Mihr. Zahvaljujući njoj se informanti mogu bez straha obratiti novinarima.

Christian Mihr
Christian MihrFoto: ROG/Günther

I druge novinarske udruge iskazuju solidarnost Dattu i Ginzelu pozivajući se na slobodu medija. "Sasvim je jasno da je ovo pokušaj da se ušutkaju prije svega slobodni novinari koji su puno nezaštićeniji nego oni koji iza sebe imaju jakog izdavača ili medijsku kuću", tvrdi Kajo Döhrind, šef Njemačkog novinarskog društva (DJV) u razgovoru za DW. Prema njegovom mišljenju, pri tome se koriste sljedeći mehanizmi: prijetnja kaznom i pritisak na novinare koji se ionako nalaze u teškoj financijskoj situaciji.

Njemačka - 16. na listi medijskih sloboda

Daljnja kritika "Reportera bez granica" usmjerena je na činjenicu da se u sudskom postupku primjenjuje kazneno pravo umjesto medijskog, iako to, prema ocjeni ove organizacije, u Njemačkoj inače nije uobičajeno. "Ne želim sada povlačiti neke problematične paralele, ali to ipak podsjeća više na neke zemlje u kojima 'Reporteri bez granica' slobodu medija ocjenjuju kao problematičnu", kaže Mihr.

Prema njegovom mišljenju problematična rečenica predstavlja iznošenje mišljenja koje je dozvoljeno člankom 5. Ustava. "Konkretno kazneno djelo za koje se ovdje terete dvojica novinara je teška kleveta formuliranjem jednog pitanja. Dovoljno je skandalozno to što bi samo postavljanje pitanja - a to je temeljna zadaća novinara - sada odjednom trebalo biti kazneno djelo", kaže šef "Reportera bez granica".

Načelno njegova organizacija Njemačku na području slobode medija vidi na dobrome mjestu. Na rang-listi koja se objavljuje svake godine, Njemačka je na 16. mjestu u svijetu. Prema navodima "Reportera bez granica" razlog tome je to što je društvo u Njemačkoj senzibilizirano za slobodu medija i što je kritičko novinarstvo općenito prihavaćeno. "Ovo suđenje je za nas međutim dokaz da u saskim organima vlasti očito nema pravilnog shvaćanja demokratskih načela", kaže direktor Njemačkog novinarskog društva Döhring.

Kajo Döhring
Kajo DöhringFoto: picture-alliance/dpa
Prosvjednici protiv ugrožavanja medijskih sloboda u "aferi Spiegel"
I 1960-ih je Savezni ustavni sud u Karlsruheu morao razmatrati granice medijskih sloboda u "aferi Spiegel"Foto: picture-alliance/dpa

Ako sud u drugostupanjskom postupku proglasi novinare krivima za ono za što ih se tereti, optuženicima ostaje još samo Savezni ustavni sud u Karlsruheu kao najviša instanca u Njemačkoj. Već u jednom slučaju, u takozvanoj "Spiegel-aferi" iz 1960-ih godina je ovaj sud morao odlučivati o pitanju: dokle idu slobode novinara? Tada su novinari "Spiegela" zbog jednog kritičnog članka bio optužen za veleizdaju. Oni su postavili pitanje ispravnosti obrambenog koncepta njemačke vojske pod ministrom Franzom Josefom Straußom. Suci u Karlsruheu su na kraju obustavili postupak zbog manjka dokaza.