Njemački mirovinski sustav: kako spriječiti kolaps?

Nakon što generacije rođene između 1955. i 1969. godine i poznate kao "baby boomers", odupolako odlaze u mirovinu, očekuje i radi se da će imatio generaciji za koju se očekuje duži životni vijek. Međutim, broj zaposlenih u Njemačkoj ne, koji bi trebali financirati njihove mirovine, ne raste proporcionalno. To znači da će sve veći broj penzioneraumirovljenika biti na teretu sve manjem broju ljudi koji rade. Pitanje koje se postavlja je tko će financirati mirovine starijih generacija?

Njemački sustav mirovina, koji je uveden još 1889. godine, temelji se na obaveznom osiguranju, gdje se mirovine sadašnjih penzioneraumirovljanika financiraju novčanim iznosima koji se odbijaju od plaća zaposlenih to je sustav poznat kao "generacijski ugovor".

Na početku 1960-ih godina, dolazilo je šest radnika na jednog penzionera.umirovljenika. Danas je ta proporcija 2:1, s tim što i dalje pada. Značajan dio državnog proračuna odlazi na podršku njemačkom mirovinskom sustavu: u 2024. godini, 127 milijardi eura će biti uplaćeno u mirovinski fond, što čini trećinu svih državnih izdataka. Očekuje se da će se ova svota do 2050. gotovo udvostručiti.

U isto vrijeme, penzioneriumirovljenici su postali značajna grupa birača. Zato je osiguravanje funkcioniranja mirovinskog sustava postalo tema žestokih rasprava i prisutna je hitna potreba za djelovanjem.

Aktualna savezna vlada koju čine socijaldemokrati (SPD), zeleni i liberali (FDP), ne želi smanjiti mirovine. Isto tako ona ne želi povećavati doprinose za mirovine ni povećavati starosnu granicu za odlazak u mirovinu, u koju se sada ide sa 67 godina.

Novi plan: "Mirovina na temelju dionica"

Kako bi se riješio problem, ministar financija Christian Lindner iz FDP-a predložio je plan prema kojem će država preuzeti kredit od za početak dvanaest milijardi eura i investirati ga na tržištu dionicama.

Konkretno, planira se osnivanje fonda kojim će upravljati neovisna javna zaklada kao tzv. generacijskim kapitalom. Novac će biti globalno raspoređen u dionice, pri čemu će se dobit prvo vraćati u javnu blagajnu.

"Više od jednog stoljeća su propuštene prilike za mirovine, koje je nudilo tržište kapitala. Sada bismo time ulagali u budućnost ovog društva", napisao je Lindner na platformi X.

Svota od dvanaest milijardi eura trebala bi se povećavati za tri posto svake godine u narednom razdoblju. Do 2035, dionice bi trebale biti vrijedne najmanje 200 milijardi eura, kako bi podržale državno mirovinsko osiguranje.

Kritike iz CDU-a

CDU kao najveća oporbena stranka, kritizira ovaj plan kao neefikasan. Axel Knoerig (CDU), zamjenik predsjedavajućeg Odbora za rad i socijalna pitanja u Bundestagu, rekao je za Ippen. Media da tzv. Mirovinski paket II ne jamči "dugoročno osiguravanje njemačkih mirovina". On dovodi "do povećanja doprinosa u budućnosti i time dodatno opterećuje zaposlene".

CDU nije u principu protiv ulaganja na tržištu kapitala radi ostvarivanja dodatnih prihoda od kamata, ali trenutni koncept, prema Knoerigu, ne donosi "značajan prihod s obzirom na dodatno opterećenje dugom".

Široko rasprostranjena ulaganja u dionice donose, prema podacima Njemačkog instituta za dionice, prosječno šest do osam posto dividendi godišnje. Ministar financija Christian Lindner očekuje "više od tri, četiri posto dobiti".

Ulaganje na burzu nosi rizik potpunog gubitka novca, ali prema podacima Saveznog ministarstva financija trebalo bi uspostaviti sigurnosni mehanizam radi zaštite imovine zaklade.

Kako funkcionira njemački sustav mirovina?

U Njemačkoj je obavezno državno mirovinsko osiguranje samo za zaposlene. Samozaposleni, odnosno privatnici i vlasnici tvrtki mogu uplaćivati novac u državni mirovinski sustav ili u privatna osiguranja. Činovnici, koji su oslobođeni plaćanja poreza, imaju vlastiti mirovinski sustav. Ove dvije grupe čine oko 12 posto radne snage u Njemačkoj.

Političari lijevog centra su u prošlosti često zahtijevali da se ove često dobro plaćene grupe činovnika integriraju u državno osiguranje. Jer, samo tako se sustav može dugoročno stabilizirati.

U državni mirovinski fond trenutno se uplaćuje 18,6 posto mjesečne bruto plaće zaposlenih, pri čemu radnik i poslodavac plaćaju po pola. Mjesečni doprinos ne smije premašiti 1404,30 eura.

Vlada očekuje da će stopa doprinosa od 2028. godine porasti na 20 posto i do 2035. na 22,3 posto, kao i da će na ovoj razini ostati do 2045. godine.

Trenutna "razina mirovina" - iznos koji se isplaćuje umirovljenicima svakog mjeseca - iznosi 48 posto prosječne mjesečne plaće, a to vlada planira zakonski jamčiti do 2040. godine.

Što ako državna mirovina nije dovoljna
 

U 2023. godini je, prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja, prosječna mjesečna mirovina u Njemačkoj iznosila 1.550 eura. No trenutni podaci pokazuju da 61 posto penzioneraumirovljenika prima manje od 1.200 eura mjesečno iz državnog mirovinskog osiguranja. Svaki treći penzionerumirovljenik čak prima manje od 750 eura.

Mnoge žene u Njemačkoj primaju znatno manju ili čak nikakvu mirovinu. To je zato što su radile u oblasti slabo plaćenih poslova. Mnoge su godinama bile domaćice i nisu se vraćale na posao dugo nakon rođenja djece.

Ponovno zapošljavanje, nakon dugogodišnjeg izbivanja s tržišta rada, nije jednostavno. Za mnoge mirovina nije dovoljna kako bi pokrila osnovne troškove, pa rade kako bi je nadopunile ili primaju socijalnu naknadu od države.

Predizborna kampanja za parlamentarne izbore 2025. godine je pred vratima. Očekuje se da će mirovine igrati važnu ulogu. Lijeva populistica Sahra Wagenknecht želi pozicionirati svoju novu stranku BSW kao "glas njemačkih umirovljenika". Bivša čelna političarka stranke Ljevice najavila je da će se tijekom predizborne kampanje usredotočiti na temu osiguranja mirovina.

"Mirovina je vjerojatno najveći socijalni problem današnjice", rekla je Wagenknecht u intervjuu listu Augsburger Allgemeine Zeitung. "Socijalno- politički skandal je da mnogi primaju nisku mirovinu, unatoč desetljećima uplaćivanih doprinosa".

Pitanje je hoće li stranke aktualne vlade moći profitirati od planirane mirovine iz dobiti od dionica tijekom izborne kampanje 2025. godine. Čak i ako bi se planirano financiranje mirovina u dionicama usvojilo u Bundestagu, projekt bi mogao da rastereti mirovinski tek u dugoročnom razdoblju.