1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka želi jačati svoje luke - ali tko će to platiti?

Zoran Arbutina dpa,ndr,ard
22. ožujka 2024

Hamburg i ostale njemačke pomorske luke trebaju biti ojačane i pripremljene za budućnost preko Nacionalne strategije luka. Međutim, luke kritiziraju što savezna država do sada nije obećala dodatna sredstva.

https://p.dw.com/p/4dymd
Luka u Hamburgu, dizalice za utovar i pretovar tereta
Luka u Hamburgu - globalni igračFoto: Axel Heimken/dpa/picture alliance

Njemačka vlada želi ojačati njemačke luke kao jedan od ključnih faktora gospodarstva. S tim ciljem je ovih dana (20.3.) usvojena Nacionalna strategija luka. U tom dokumentu se navodi kako treba osigurati da njemačke morske i unutarnje luke i dalje igraju važnu ulogu u globalnim transportnim lancima. Naglašava se da izvozna nacija poput Njemačke treba jake, funkcionalne luke kako bi opstala u međunarodnoj konkurenciji.

Popisano je gotovo 140 mjera savezne države i pokrajina potrebnih za razvoj i održavanje luka. Primjerice, one bi trebale postati sigurnije, kako bi se zaštitile od cyber-napada, trebalo bi proširiti sutpanj njihove međuspobne suradnje, te poboljšati ceste i željeznice koje vode iz unutrašnjosti zemlje do luka. "Potrebne su nam naše morske luke, one su važne za izvoznu lokaciju Njemačke", rekao je ministar prometa Volker Wissing. Otvoreno je, međutim još uvijek pitanje tko će to sve platiti.

Kontejnerski brod kineske firme Cosco
Cosco je želio ući s većim kapitalom u hamburšku luku, ali mu je na kraju odobreno 25 posto udjelaFoto: Winfried Rothermel/picture alliance

Ograničenje stranih investitora

U strategiji se također spominje da će njemačka vlada ubuduće strože nadgledati ulazak stranih investitora u njemačke luke budući da su one sada proglašene "dijelom kritične infrastrukture". Stoga pri ulaganjima i iz trećih zemalja treba gledati ne samo na interese te države već i na lokalne interese, kaže se u strategiji, pri čemu se Kina u tom kontekstu ne spominje izrijekom, ali je očigledno da se na nju misli.

U Njemačkoj su se dugo vodile burne rasprave o angažmanu kineske državne brodarske tvrtke Cosco u firmu koja upravlja jednim od četiri kontejnerska terminala u luci Hamburg. Tek u svibnju 2023. je njemačka vlada odobrila tu investiciju, ograničavajući pritom kineski udio na manje od 25 posto.

Veto na posao s Kinezima

Novom nacionalnom strategijom se predviđa i "bolje europsko koordiniranje s ciljem osiguranja europske lučke infrastrukture." No, ta suradnja neće biti jednostavna, jer su europske luke istovremeno i žestoka konkurencija, posebno one u Rotterdamu ili Antwerpenu.

U strategiji se također ističe da konkurentnost ovisi o modernoj lučkoj infrastrukturi, povezanosti s unutrašnjim dijelom zemlje, ali i troškovima manipulacije teretom te visini državnih propisa i naknada.

Nacionalni interes

Njemačka vlada ističe i veliku važnost pomorskih luka u procesu ekološke tranzicije gospodarstva. "Za energiju vjetra na moru i perspektivno uvođenje zelenog vodika preko terminala za tekući plin potrebna nam je dobra lučka infrastruktura", rekao je premijer Donje Saske Stephan Weil. "Novac koji se ulaže u luke je pametno uložen", smatra on i dodaje da su te investicije "u nacionalnom interesu".

No kada se o novcu radi, tu je nacionalna strategija još nejasna. Njemačke savezne pokrajine koje se nalaze uz morsku obalu inzistiraju na jačem financijskom angažmanu savezne države za morske luke.

Kontejnerska luka u Hamburgu
Izvozna nacija poput Njemačke treba jake, funkcionalne luke kako bi opstala u međunarodnoj konkurencijiFoto: Marcu Brandt/dpa/picture-alliance

Prema izjavi nadležnih ministara iz Hamburga, Bremena, Donje Saske, Schleswig-Holsteina i Mecklenburg-Vorpommerna, nacionalno financiranje i povećanje nadoknade za posebne financijske izazove s kojima se suočavaju morske luke moraju biti sljedeći koraci nakon predstavljanja ovog dokumenta "kako bi se krenulo u djelovanje". Traži se 400 milijuna eura godišnje za održavanje i operativno poslovanje luka, dok savezna država trenutno plaća 38 milijuna eura za sve luke.

Ministar prometa Wissing u tom je kontekstu ipak naglasio da je savezna vlada posljednjih deset godina ulagala godišnje po pola milijarde eura u poboljšanje prometne povezanost luka s unutrašnjošću.