1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Mediji u ratu i miru

7. travnja 2012

„U Bosni i Hercegovini, u medijima rat je još uvijek prisutan i on se njeguje“, ocijenila je direktorica Vijeća za štampu BiH Ljiljana Zurovac na konferenciji „Mediji u ratu i miru: Možemo li bolje?“

https://p.dw.com/p/14ZCr
Foto: AP

Na 20-tu godišnjicu početka opsade Sarajeva, u glavnom gradu BiH okupili se domaći i strani novinari koji su u razdoblju od 1992.-1995. godine izvještavali o ratnim događajima u ovoj zemlji. Na konferenciji „Mediji u ratu i miru – možemo li bolje?“ razgovarali su o izazovima profesije tijekom rata i mira, propagandi, lekcijama koje treba naučiti te odnosu između političara, novinara i javnosti.Ocijenili su da je i nakon oružanih sukoba, u BiH u medijima prisutan govor mržnje i da se rat u BiH i danas vodi „novinarskim sredstvima“. „U BiH imamo otvoren govor mržnje i huškanje. To je posebno prisutno u novim medijima i potrebno je otkriti identitete onih koji pozivaju na rat, huškanje i klanje. Rat je još uvijek prisutan i on se njeguje“, rekla je direktorica Vijeća za tisak BiH Liljana Zurovac.

Zgrada Radio BiH
Zgrada Radio BiHFoto: DW/S.Huseinovic

Kako spriječiti govor mržnje?

Rečeno je kako je govor mržnje moguće spriječiti i „pojedinačnim prozivanjem novinara i medija“ koji upotrebljavaju takvu vrstu govora. „Možemo govoriti o velikom tehnološkom napretku, velikom broju radijskih i televizijskih stanica. Međutim, jezik novinarstva nije odmakao od jezika koji je korišten 90-ih godina“, rekla je glavna urednica sarajevskog „Oslobođenja“ Vildana Selimbegović. Nekadašnji glavni urednik Oslobođenja Kemal Kurspahić u knjizi „Zločin u 19:30 – Balkanski mediji u ratu i miru“ (http://www.media.ba/mcsonline/files/shared/Zlocinu1930.pdf) analizirao je medijski govor mržnje 90-tih godina. Kurspahić u knjizi pojašnjava kako su uoči ratova 90-tih mediji pod kontrolom nacionalista proizvodili neprijatelje, poticali rat, širili strah od „drugih“ i mobilizirali narod na „preventivni genocid“.

Godine prolaze, no govor medija ostaje isti
Godine prolaze, no govor medija ostaje istiFoto: DW/S.Huseinovic

„A kad su jednom oslobođeni demoni balkanskih mitova i historije, preplavljujući novinske strane i radiotelevizijske programe zastrašujućim pričama o nekad dobrim susjedima kao vječitim neprijateljima, mediji pod kontrolom nacionalista postali su generatori, a ne samo svjedoci terora, ubojstva i progona genocidnih razmjera. Naslovne strane i glavne večernje emisije televizije u 19:30 ponavljale su se kao beskrajni višegodišnji zločin“, piše Kurspahić.

Neophodan rad na profesionalnom usavršavanju

Poredeći aktuelnu medijsku sliku sa ratnom, direktor sarajevskog Mediacentra Boro Kontić je u nedavnom intervjuu za „BUKA TV“ konstatirao da ima sličnosti ali i razlika. „Ponekad se primjete slični modeli načina izvještavanja, prikazivanje priče tako da dobijete mali dio njenog punog značaja tako da se na osnovu te jedne trećine, četvtine ili desetine koju saznate stvara slika za koju se smatra da je totalna, iako je ona manjkava zato što onaj koji vas je trebao obavijestiti to nije učinio“, rekao je Kontić.

Kemal Kurspahić
Kemal KurspahićFoto: Ljiljana Pirolic

Urednik bh. programa radija „Slobodna Europa“ Milenko Voćkić smatra da u posljednjih 20 godina mediji u BiH nisu napravili veliki pomak u profesionalnom smislu. „Nedostaje mnogo činjenica, čestitiji odnos prema profesiji pa i poštovanja prema našim slušateljima i gledaocima. Profesija je razbijena u organizacijskom smislu, kao i država. Ono što je negativno u društvu previše se preslikalo na novinare. Mislim da novinari, ali novinarska udruženja, moraju mnogo više raditi na profesionalnom usavršavanju“, rekao je Voćkić.

Autor: Samir Huseinović

Odg.ured.: Željka Telišman