Dürer u krznu ostaje u Münchenu

S predmeta spora, koji polako prelazi lokalne okvire, mladi Albercht Dürer promatra zadovoljno i spokojno i odjeven u skupocjeni krzneni ogrtač odaje dojam osobe koja je u životu postigla sve što je htjela. Samouvjerenost mladog majstora njemačke renesanse i sigurnost koja proizlazi iz svakog poteza pera na djelu "Autoportret u krznenom ogrtaču" razlog je zbog kojeg se ovo djelo ubraja među najznačajnije radove ne samo Albrechta Dürera nego i cjelokupne njemačke povijesti umjetnosti.

Opasnost po djelo

"Autoportret u krznenom ogrtaču" je i jedan od najvažnijih izložaka stalne postave Stare pinakoteke (Alte Pinakothek) u Münchenu i magnet za more posjetitelja koji svakodnovno hrle u ovu svjetski značajnu zbirku. Stoga je pomalo razumljivo što se niti jedan direktor zbirke ne bi lako odlučio ovakvo blago dati na posudbu. I upravo zbog toga je izbio sukob između Stare pinakoteke i Germanskog nacionalnog muzeja u nešto sjevernije smještenom Nürnbergu kojim se u međuvremenu bavi ne samo struka nego i politika. Naime u Dürerovom rodnom gradu Nürnbergu se za kraj svibnja priprema velika izložba "Rani Dürer". Među 120 djela su i izlošci iz svjetski poznatih zbirki poput British Museuma iz Londona ili Uffizija iz Firence. Sve ove zbirke su bile spremne svojim njemačkim kolegama posuditi neke radove bez obzira na rizike koje svaki transport i preko 500 godina starih djela sa sobom donosi. Na to jedino nisu bili spremni susjedi iz 170 kilometara udaljenog Münchena. "'Autoportret u krznenom ogrtaču' ne bi izdržao transport. Već se sad naziru oštećenja pigmenta", tvrdi Klaus Schrenk direktor Bavarskih državnih zbirki.

Prljava igra

No stručna rasprava se vrlo brzo pretvorila u političko prepucavanje na lokalno-patriotskoj razini. Naime Nürnberg je glavni grad Franačke, pokrajine koja se nikada nije pomirila sa činjenicom da je njezin najveći dio federalnim ključem potpao pod Bavarsku i diktat bavarske metropole. I upravo im sada iz tog omraženog Münchena ne daju "njihovog" Dürera, nedvojbenog "sina Franačke". Mnogi žitelji Franačke Dürerov autoportret ionako smatraju "ukradenim blagom", što je pojam koji se obično upotrebljava kada se govori o umjetničkim djelima koja se odnose iz muzeja okupiranih zemalja kao što je to bio slučaj s njemačkom praksom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Lokalni franački političari tjednima već pune medije izjavama o "minhenskoj aroganciji" i lažnim optužbama. Naime iz Münchena se odbijanje posuđivanja obrazlagalo optužbama da se s posljednjeg putovanja u Nürnberg 1971. "Autoportet u krznenom ogrtaču" vratio oštećen. To je kasnije doduše demantirano ali je ostao dojam da se bitka za "Dürera u krznu" počela voditi nedozvoljenim sredstvima.

Nedvosmislena procjena

No demantirana nije najnovija procjena stručnjaka koji su preporučili da višestoljetno djelo ne bi dobro podnijelo putovanje. Patriotima iz Nürnberga najnovija procjena je oduzela argumente tim više što je na čelu skupine procjenitelja bio jedan restaurator iz nirnberškog Germanskog nacionalnog muzeja. "Transport bi doveo do odvajanja slojeva pigmenata od drvene podloge", rekao je Schrenk koji je sudjelovao u procjeni stanja "Autoportreta u krznenom ogrtaču". Na kraju je svoju završnu riječ morao dati i bavarski premijer Horst Seehofer koji je proteklih tjedana pokušavao smiriti uzavrele strasti. "Rezultat procjene je tako nedvomislen da bi svaki transport bio neodgovoran", rekao je Seehofer koji je i sam nazočio stručnoj analizi. Nürnbergu sad jedino preostaje da planiranu izložbu iskoristi za dodatnu promociju Franačke ističući u prvi plan porijeklo velikog renesansnog slikara.

Autor: Nenad Kreizer (dpa, epd)

Odg. ur.: A. Jung-Grimm