Kabul i Islamabad - partneri ili neprijatelji?

Od osnivanja Pakistana krajem 1947. odnos ove zemlje prema susjednom Afganistanu obilježavali su česti sukobi. U studenom  2012. se činilo da je sve ipak u redu. Kabul i Islamabad upućivali su pomirljive izjave i obećavali međusobnu pomoć u pregovorima s talibanima. No prije nekoliko dana ponovno je došlo do napetosti. Afganistansko Ministarstvo vanjskih poslova je objavilo da ono samo želi pregovarati s talibanima iako je do nedavno bilo uvjereno da je za dovođenje talibana za pregovarački stol, potrebna i pomoć Pakistana. Početkom travnja je glasnogovornik ministarstva Janan Musazai prebacio Islamabadu da sabotira mirovne pregovore i da je samo zainteresiran za veći utjecaj u Afganistanu. Jochen Hippler, stručnjak za Afganistan s Instituta za razvoj i mir (INEF) na Sveučilištu Duisburg-Essen, stavove Kabula promatra kritično: "Afganistan se ne može stabilizirati bez Pakistana. Također se ne može stabilizirati ni Pakistan bez Afganistana. Ovaj spor je težak udarac dosadašnjim naporima."

Nepovjerenje i optužbe

Spor se vodi oko načina ophođenja prema talibanima na obje strane granice. Pakistan prebacuje Afganistanu da talibanima dozvoljava prelazak pakistanske granice. S druge strane, Pakistan reagira ispaljivanjem raketa na položaje u Afganistanu kako bi navodno oslabio radikalne islamiste. Afganistan optužuje Pakistan da talibanima pruža plodno tlo za širenje i razvoj njihovih ideja. Pakistanska tajna služba je u 2007. kada je premijersku funkciju obavljala u međuvremenu ubijena Benazir Buto, podržavala talibane s ciljem da destabilizira Afganistan. Nedefinirana i što se kontrole tiče teška granica, duga je 2.500 kilometara i već 120 godina važi kao granica koja dvjema stranama stvara probleme. Pakistanski novinar Rahimulah Jusufzai smatra da je najveći razlog za probleme između dvije zemlje povijesno nepovjerenje: "Nepovjerenje vodi do toga da mali incidenti  prerastu u napetosti i da postoji tendencija međusobnog optuživanja." objašnjava Jusufzai. Uz to dolazi i činjenica da je Pakistan pored Saudijske Arabije bio jedina zemlja koja je 1996. diplomatski priznala vladu talibana u Afganistanu. Tek nakon terorističkih napada 11. rujna  2001. i zbog pritiska SAD, Pakistan se distancirao od islamista. Sjedište glavne organizacije afganistanskih talibana, takozvane Kueta-Šure, je u pakistanskom gradu Kueta.

Odnosi sa Indijom

Zato afganistanska Vlada od Islamabada zahtijeva sudjelovanje u mirovnim pregovorima s talibanima s obzirom da će se 2014. međunarodne snage povući iz Afganistana. Pakistan nema ništa protiv ali postavlja uvjete. Jedan pakistanski časnik nedavno je izjavio kako njegova zemlja zahtjeva da Afganstan potpiše strateški dogovor u kojem se definira što će se desiti nakon 2014. Predviđeno je tako da Indija ubuduće nema utjecaja u Afganistanu i da afganistanska vojska trenira u Pakistanu, a ne kako je planirano u Indiji. Pakistan naime strahuje da bi nakon 2014. u Afganistanu više utjecaja mogle imati velike sile poput Kine, Rusije ali i velikog susjeda Indije. Indija je međutim jedan od najvažnijih saveznika Kabula.

Plan za postizanje mira?

Pakistanski novinar i analitičar Rahimulah Jusufzai smatra da dvije zemlje ipak mogu riješiti trenutni sukob: "Pakistan i Afganistan su susjedi - moraju surađivati. Moraju postići dogovor o određenim spornim pitanjima, onda bi imali konkretan plan, pogotovo kada je riječ o mirovnom procesu. "

Takvi dogovori nisu međutim ni na vidiku jer ni SAD, koje su zajednički partner sukobljenih susjeda, nemaju takvog plana. SAD su u prošlosti ukazivale na Indiju kao mogućeg nasljednika za preuzimanje odgovornosti u Afganistanu što je za Pakistan predstavljalo težak udarac. Mnogi stručnjaci se slažu u ocjeni da sve dok Pakistan i Indija ne riješe svoje sukobljene interese kad je u pitanju Afganistan, Pakistan talibane u Afganistanu može koristiti kao sredstvo za vršenje pritiska i time ugrožavati svaki pokušaj započinjanja mirovnog procesa u susjednoj zemlji. Ako se to dogodi, mir na Hindukušu i dalje ostaje daleka budućnost.