1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU pomaže poplavljenim područjima

Marina Maksimović28. svibnja 2014

Europska komisija šalje Srbiji i Bosni i Hercegovini 65 milijuna eura pomoći za prevladavanje posljedica poplava. Istovremeno zemlje članice EU najavljuju daljnju konkretizaciju pomoći građanima Hrvatske, Srbije i BiH.

https://p.dw.com/p/1C80Z
Jose Manuel Barroso i Herman Van Rompuy na konferenciji za novinare nakon sastanka u Bruxellesu
Jose Manuel Barroso i Herman Van Rompuy na konferenciji za novinare nakon sastanka u BruxellesuFoto: picture-alliance/AP

Predsjednici država i vlada EU su sa neformalne večere u Bruxellesu (27.5.) poslali poruku podrške regiji Balkana i narodima Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Oni su, prema riječima predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya, preživjeli najgore poplave koje se u toj regiji pamte unazad više od jednog stoljeća. Europski lider su na izvanrednom sastanku, posvećenom prije svega europskim izborima i prioritetima europske politike u narednom razdoblju, razgovarali i o pomoći regiji Balkana zahvaćenoj ”razarajućim poplavama”.

“Europska komisija radi intenzivno na koordinaciji pristupa koji bi konkretno pokazao našu solidarnost”, izjavio je predsjednik Komisije, Jose Manuel Barroso. Komisija je poplavljenim područjima u BiH i Srbiji najavila pomoć u ukupnom iznosu od 65 milijuna eura. Od toga će tri milijuna eura biti odmah upućeno preko Crvenog križa i to najugroženijem stanovništvu u obje zemlje, kako bi se odgovorilo na njihove trenutne potrebe u hrani, lijekovima i smještaju. U Europskoj komisiji kažu kako je sada najvažnije osigurati čistu vodu za piće, krevete, posteljinu i sredstva za isušivanje oštećenih kuća.

“Preostalih 62 milijuna eura su namijenjeni kratkoročnoj i srednjoročnoj rekonstrukciji i pomoć pogođenim područjima. Ovaj novac je preusmjeren iz prethodnih programa u okviru Instrumenta predpristupne pomoći (IPA) i biti će na raspolaganju do početka lipnja. Njime će biti obuhvaćena pomoć u obnovi javne infrastrukture kao i osnovna sredstva namijenjena poduzećima i poljoprivrednim gospodarstvima kako bi nastavili svoje aktivnosti”, kaže se u priopćenju Europske komisije.

Zoran Milanović
Milanović: "Hrvatska želi čiste račune"Foto: THIERRY CHARLIER/AFP/Getty Images

Nakon procjene štete stiže i dodatna europska pomoć

U EU naglašavaju kako tri milijuna eura humanitarne pomoći stižu u Srbiju i BiH neposredno nakon što su 22 zemlje članice u okviru „prve hitne pomoći“ već stavile na raspolaganje spasilačke službe i opremu. Osim toga će ovim dvjema zemljama uz spomenuta 62 milijuna eura iz neiskorištenih prošlogodišnjih IPA fondova na raspolaganje biti stavljena i dodatna sredstva koja će se preusmjeriti iz novih predpristupnih fondova namijenjenih za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Osim za izgradnju infrastrukture taj dodatni novac bi trebao poslužiti i za prevenciju mogućih poplava u budućnosti, kao i za jačanje mehanizma civilne zaštite u slučaju prirodnih katastrofa u regiji.

“Uz to EU može ponuditi pomoć i preko Fonda solidarnosti. Srbija će tu biti tretirana kao zemlja članica. Sada bi njena vlada trebala utvrditi iznos nastale štete, a mi ćemo nakon toga brzo razmotriti taj zahtjev“, najavio je Barroso. On je također dodao kako će se u EU razgovarati i o drugim vrstama pomoći, a jedan od mogućih modela je na sinoćnjem sastanku predsjednika država i vlada EU svojim europskim kolega predložila premijerka Slovenije u ostavci, Alenka Bratušek: „Nakon ovih poplava je potrebno je što je prije moguće pomoći pogođenim područjima u našem susjedstvu, u Srbiji, BiH i jednom, mada manjem, dijelu Hrvatske. Stoga ću predložiti održavanje donatorske konferencija za pomoć ovim zemljama.“

Alenka Bratušek
Alenka Bratušek predlaže održavanje donatorske konferencije za poplavljena područjaFoto: Getty Images

Milanović: Jasna pravila za Hrvatsku

Premijer Hrvatske, Zoran Milanović odmah je sa sastanka u Bruxellesu odgovorio kako će s pažnjom razmotriti slovenski prijedlog, ali i dodao da su za Hrvatsku „pravila jasna“: „Hrvatska je članica EU i mi ne može biti predmet donatorske konferencije. Mi ćemo, nakon što ustanovimo iznos štete, eventualno naknadu tražiti iz Fonda solidarnosti, plus ono što možemo tražiti zajedno sa Srbijom koja je kandidat za članstvo u EU. Pritom ne želim unaprijed tvrditi da ćemo doista i tražiti naknadu štete, jer ona mora tek biti utvrđena, te treba iznositi barem 0,6 posto BDP-a, što je ogromna svota. Račun mora biti čist“, izjavio je Milanović na susretu šefova država i vlada zemalja članica EU.

Poplavljeno područje kod Doboja
Poplavljena područja trebaju pomoć - i to što prije!Foto: DW/M. Camdzic

Srbija se pored novca iz predpristupne pomoći, veličinom štete, za koju se već procjenjuje kako iznosi više od 0,6 posto bruto društvenog proizvoda te zemlje (što u slučaju Srbije iznosi 175 milijuna eura), ali i statusom zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, „kvalificirala“ za barem djelomičnu naknadu štete nastale u nedavnim poplavama. Hrvatska, kao članica EU, može računati na novac iz Fonda solidarnosti ako procijenjena šteta na njenoj teritoriji pređe iznos od 254 milijuna eura. A Bosna i Hercegovina, i pored ogromnih razaranja za vrijeme poplava, zbog zastoja u eurointegracijskom procesu ne može podnijeti službeni zahtjev za dodjelu sredstava iz europskog Fonda solidarnosti. U Bruxellesu naglašavaju međutim, kako će se osim korištenja sredstava IPA fondova u slučaju BiH razmatrati i posebni načini i programi za pomoć u obnovi poplavljenog područja.