1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba seljaka protiv genetski modificirane soje

4. kolovoza 2010

Svjetska potražnja za sojom kao stočnom hranom i bio-gorivom tjera cijene "čudesnog zrna" u astronomske visine. No velika potražnja za sojom u Paragvaju zaoštrava sukob, koji je tamo ionako socijalni problem broj jedan.

https://p.dw.com/p/Oaxu
Soja
Dok jednji na njoj zarađuju, drugi pak strahuju za vlastiti životFoto: AP

Brazilski, argentinski i njemački poljoprivrednici, internacionalni proizvođači sjemena i izvoznici stočne hrane zarađuju dobro ovim boomom soje. No u Paragvaju samo četiri posto stanovništva raspolaže s preko 86 posto obradivih površina. Pri tome je Paragvaj četvrti po veličini izvoznik soje u svijetu. Lucia Pavon, seljanka u provinciji San Pedro priprema ručak na otvorenoj vatri. Kao i njeni susjedi, tako i Lucia i njena obitelj žive od onoga što sami uzgoje na obližnjem polju. Imaju nekoliko krava, svinja i kokošiju koje slobodno trče po dvorištu. No ova idila vara. Samo nekoliko stotina metara dalje počinju ogromna polja soje brazilskih velikih poljoprivrednika. To osjećaju stanovnici sela, kaže Lucia Pavon:

"Kada upotrebljavaju pesticide ne uzimaju u obzir vjetar koji u tom trenutku raznosi pesticide svugdje. Strahujemo od ranog umiranja, jer otrov dolazi i do naših mahuna i manioka. Od te pare u zraku imam bolove u trbuhu, neki imaju proljev ili moraju povraćati, mnogi se žale na glavobolju. Nedavno mi je odjednom uginulo 30 kokošiju. I susjedi se također žale. To je užasno!"

Posljedice i za ljudski život

Pesticidi
Od pesticida ne pate samo biljke...Foto: picture-alliance/ ZB

Sa uvodom genetski modificiranih vrsta soje krajem 90-tih godina povećala se uporaba pesticida. Poduzeća poput Monsanto i Bayer ne samo da su na tržište dovela veoma izdržive vrste nego su i biljke učinili otpornima na vlastite herbicide. Ta sredstva uništavaju sve biljke na oranicama, osim genetski modificiranih biljaka soje. Da su ta sredstva opasna i za stanovnike sela pokazuju razna istraživanja, poput istraživanja Svjetske Zdravstvene Organizacije, kaže Garciela Gamarra iz Ministarstva za zdravstvo u Paragvaju: "Poslijedice su dogoročne. Ako ste sredstvima dugo izloženi, raste rizik od raka, razvijanja deformacija ili alergija."

Godišnje obolijeva tisuće ljudi, često dolazi i do smrtnih slučajeva. No u Paragvaju nedostaju sredstva, izobrazba i politička želja da se provedu istraživanja i poduči stanovništvo o rizicima, kaže liječnica. Proizvođači sjemena i veletrgovci žitom podupiru svijetski uzgoj soje. Potražnja stočne hrane i bio-goriva tjera cijenu mahunarke u visinu.

Polja soje u Paragvaju
Foto: DW/Holz

Ogromne monokulture industrijskog uzgoja soje unosan su posao – i to za velike poljoprivrednike i internacionalne proizvođače sjemena. I do tri i pol tona soje mahunarke dobiva se po hektaru, urod koji može donijeti zaradu od oko 900 američkih dolara, pri čemu se ne plaća porez. S vremenom se u Paragvaju, na području skoro velikom kao Tajvan, godišnje dobiva i do šest milijuna tona te mahunarke.

Mali poljoprivrednici - osiromašeni i zaostali

Hector Cristaldo, predsjednik najvažnije udruge proizvođača soje u Paragvaju, ponosan je na proizvodni kapacitet zemlje. Po njegovom mišljenju kapacitet se može mjeriti s onim bogatih zemalja, i još dugo nije iscrpljen. "Soja je najvažnija veza Paragvaja s globaliziranim svijetom. Reći da se visoki agrarni potencijal u zemlji kao što je naša treba upotrebljavati samo u vlastite svrhe, a ne za pomoć gladnom svijetu, bilo bi besmisleno", kaže Cristaldo.

Cristaldo također smatra da se ekspanzijom ne zaoštrava dugogodišnji sukob koji se u ovoj zemlji vodi oko zemljišta i to zbog potiskivanja "Campesinosa" (poljoprivrednici bez vlastitog zemljišta). Mali poljoprivrednici sa svojom su samoopskrbom osiromašeni i zaostali, argumentira lobist. Od ovog booma zarađuju samo pojedinci u državi i zapadne industrijske nacije koje jeftino uvoze soju iz Paragvaja, kako bi s time tovili životinje za svoje potrebe mesa i mlijeka.

Seljaci na poljima u Paragvaju
Pobuna seljaka za zdravu hranu i okolišFoto: DW/Holz

U međuvremenu u Paragvaju mali poljoprivrednici sežu i za sredstvima civilne nepokornosti. Lucia Pavon blokira sa svojim susjedima traktore s otrovnim pesticidima. Većina od 5.000 ljudi, koji žive u okrugu Lima, sudjeluju u demostracijama, kaže ona: "Borimo se cijelom snagom protiv trovanja. Zahtijevamo kraj trovanja. Opterećenje je veoma veliko. Životinje se truju, naša djeca, stari. Ovdje lebdimo između života i smrti." Sve se više i više Campesinosa, koji ipak čine polovicu paragvajskog stanovništva, protivi internacionalnom agrarnom biznisu i otrovnim monokulturama.

"Despertar", "Buđenje", pjesma je koju upravo zbog toga i pjevaju mali poljoprivrednici iz općine Lima. Oni će se i dalje boriti, kaže Lucia Pavon, kako bi zadržali osnovu svog života i svoj okoliš, ali isto tako i protiv podmuklog trovanja genetski modificiranom sojom.

Autorice: Steffi Holz/ sđ

Odg. urednica: Marijana Ljubičić