Besplatno čitanje knjiga na internetu

Krimići poznatog autora Joa Nesböa, romani nobelovca Knuta Hamsuna, priče strave i užasa Stephena Kinga - sve to će Norvežani uskoro moći besplatno čitati na internetu. Na stranici bokhylla.no (norveški: polica za knjige) Nacionalna knjižnica već nudi 135.000 naslova, a sveukupno je za sada planirano objavljivanje 250.000 knjiga. Autori i izdavači će biti plaćeni za digitalizaciju svojih djela.

Ovo je prvi put da se na internetu besplatno nude knjige koje uživaju zaštitu autorskog prava, kaže direktorica Nacionalne knjižnice Vigdis Moe Skarstein. Objavljuju se djela koja su izdana prije 2001. godine. Inače, prema norveškim zakonima, autorska prava na nekom djelu gase se tek 70 godina nakon smrti autora. Teoretski je tek tada moguće slobodno objavljivanje djela bez suglasnosti nositelja autorskog prava.

Ovo prijevremeno besplatno objavljivanje knjiga domaćih autora i prijevoda iz cijelog svijeta omogućeno je dogovorom Nacionalne knjižnice i organizacije Kopinor. Ta organizacija zastupa 22 udruge koje štite interese autora i izdavača.

"Drugi život" za knjige

Za svaku digitaliziranu stranicu, bez obzira je li riječ o bestseleru ili rijetko čitanoj knjizi, Nacionalna knjižnica Kopinoru plaća određeni iznos. Prošle godine je to bilo preračunato 4,3 centi, ove godine je iznos smanjen na 3,9 centi. Kopinor potom novac dijeli autorima i izdavačima, no za sada još nije točno određeno po kojem ključu.

Tko ne želi da se njegova djela besplatno objavljuju na internetu može zatražiti njihovo uklanjanje. No to se do sada dogodilo samo 3.500 puta. Većina djela koja su morala biti izbrisana s internetske stranice nisu bili svjetski bestseleri nego dječje i školske knjige na kojima izdavači obično zarađuju puno novaca.

Suprotno očekivanjima, ova nova ponuda do sada nije bitno utjecala na prodaju knjiga. Vigdis Moe Skarstein je uvjerena da ova akcija u prvom redu omogućava svojevrsni "drugi život" knjigama koje više nisu u prodaji. "Knjige su sve češće prolazne. Kada više nisu nove, padaju u zaborav", kaže. 85 posto do sada objavljenih knjiga je naišlo na zanimanje čitatelja, dakle interes nije ograničen samo na aktualne bestselere.

Čitati mogu samo Norvežani

No postoje izvjesna ograničenja. Tako korisnici ne mogu pohraniti digitalizirane knjige na svojim kompjutorima nego samo mogu čitati na portalu. Osim toga, baza podataka je dostupna samo u Norveškoj, a pristup je iz inozemstva jedino omogućen znanstvenicima.

Hoće li taj model uskoro preuzeti i druge zemlje - to je teško reći. Naime, u Norveškoj je ovaj projekt moguć i zbog toga što ondje ima relativno mali broj vlasnika autorskih prava. "U drugim zemljama bi se najprije morao postići sporazum sa svima onima koji imaju autorska prava. A u nekim slučajevima je teško doći od njih", kaže šef Kopinora Yngve Slettholm.

I tako će za sada ova digitalna polica za knjige najvjerojatnije ostati jedinstveni norveški specijalitet.