1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hladni vetrovi između Hrvatske i Mađarske

22. novembar 2012.

Čak i pre nego što bude doneta konačna presuda Sanaderu, mnogi u hrvatskoj vladi smatraju da „nema šta da se čeka“ kako bi se promenile odrednice sporazuma prodaje INA mađarskom MOL-u.

https://p.dw.com/p/16nup
Foto: HRVOJE POLAN/AFP/Getty Images

Odnosi Zagreba i Budimpešte sve više zavise od sudskih presuda. Prvo je objavljena presuda drugostepenog suda u Mađarskoj prema kojoj prvi potpredsednik hrvatske Vlade Radimir Čačić treba da odsluži 11 meseci zatvorske kazne zbog smrti dvoje ljudi u saobraćajnoj nesreći. Sad je objavljena prvostepena presuda Ivi Sanaderu za primanje pet miliona evra mita od mađarskog MOL-a kako bi se promenila upravljačka prava u tom naftnom koncernu. Te dve presude načelno nemaju veze, ali su ipak nametnule pitanje, da li će to voditi drugačijem određenju Hrvatske i MOL-a u upravljanju hrvatske naftne kompanije INA. Zapravo, gotovo od prvog dana mandata Vlade premijera Zorana Milanovića najavljuju se izmene deoničarskog ugovora jer Hrvatska nije zadovoljna činjenicom da njeni predstavnici nemaju nikakvu mogućnost uticaja na donošenje odluka.

„Verujem da će to možda pomoći MOL-u da shvati da će Vlada insistirati na tome i da zaista nema potrebe da gubimo vreme čekajući konačnu presudu. Zadovoljstvo partnera u ugovoru mora biti obostrano“, izjavio je ministar finansija Slavko Linić na pitanje bi li presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu mogla da pomogne u postizanju novog dogovora sa mađarskim MOL-om o INA. Pravni stručnjaci u Hrvatskoj smatraju da Vlada treba da reaguje odmah, ne čekajući pravosnažnost Sanaderove presude i da pravno pobije deo ugovora o upravljačkim pravima i upravljanju deonicama jer su oni „sklopljeni na osnovu koruptivnih radnji“, mišljenja je, između ostalih, i advokat Marijan Hanžeković.

Uprava MOL-a, dotle, u dva saopštenja za javnost ističe da„sudu nije dostavljen nijedan relevantan dokaz koji bi podržao optužbe koje se odnose na MOL“ i negira tačnost dela presude što se odnose na upravljačku strukturu INA, kao i na upravljačke procedure i postupke unutar MOL-a, a u vezi s INA. Zbog toga ne isključuju ni preduzimanje „odgovarajućih međunarodnih koraka“, što je deo hrvatskih medija protumačio kao moguću blokadu hrvatskog puta u Evropsku uniju.

Ulaganja, ulaganja i samo ulaganja

Šta Hrvatska zapravo očekuje od MOL-a te kakvi su mogući scenariji za raspetljavanje sve narušenijih odnosa između Vlade i mađarskih naftaša? Dok je deo pravnih i naftnih stručnjaka uveren da Državno tužilaštvo treba odmah da stavi van snage deo ugovora o upravljačkim pravima, šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić poručuje da će Vlada sačekati drugostepenu presudu. Pre analize bilo kakvih scenarija treba podsjetiti da MOL ima 49,1 odsto deonica INA, a na posebnim računima još otprilike tri procenta pa ta kompanija vrlo verovatno ima i većinski paket deonica koji bi joj, u tom slučaju, i osiguravao većinska prava.

Na predloge nekih naftnih stručnjaka, npr. Jasminka Umićevića, bivšeg člana Uprave INA, da se raskine ugovor jer MOL nije ispunio deo obveza kao što su one o modernizaciji rafinerija u Rijeci i Sisku, ekonomski analitičar Damir Novotni (Novotny) ističe da Vlada pre svega treba da „promeni ekonomsku paradigmu“. Jer, pritisak Vlade na MOL on tumači kao pokušaj Vlade da pokrene investicioni ciklus u Hrvatskoj kako bi se podstakao privredni rast, a što do sada nije uspevala kroz neke druge projekte. „To je, međutim, politički pritisak, naročito kada znamo da gotovo sve rafinerije u Evropi posluju sa gubitkom, da se taj deo proizvodnje seli u druge države, npr. u Indiju ili Kinu“, rekao je Novotni i istakao da ministar Linić taj model gura jer on pamti uslove poslovanja naftnog biznisa od pre više od jedne decenije. „Sada gurati INA u investicije, od obnove benzinskih pumpi do rafinerija, mogao bi INA da donese milionske gubitke i sruši joj tržišnu vrednost“, uveren je taj ekonomski analitičar, koji naglašava da bi Vlada trebalo da odustane od političkih pritisaka na ekonomiju, odnosno da bi trebala da definiše svoje ekonomske ciljeve, a potom i načine njihove realizacije. „Vlada i MOL su dva prevelika igrača za hrvatsko tržište, naročito ako se rukovode različitim interesima“, zaključuje Novotni.

Predsednik Hrvatskog društva ekonomista i ministar u Račanovoj Vladi Ljubo Jurčić podseća da Hrvatska može da traži izmene upravljačkih prava po tri osnove: Prvo, kao deoničar, jer je vlasnik 44,84 odsto deonica. Drugo, kao Vlada jer je njena pozicija jača od bilo kojeg deoničara s obzirom na to da utvrđuje pravila poslovanja na tržištu, a „nikada nije dobro zameriti se Vladi u čijoj zemlji radite“. I treće, ističe Jurčić, „šteta koju reputacija MOL sada snosi, slabi njegovu poziciju, nezavisno od vlasništva deonica.“ Ali i Jurčić, kao i ostali naftni i ekonomski analitičari, ističe da bi Vlada, kao podlogu za pregovore sa MOL-om, trebalo najpre da definiše svoju ekonomsko-energetsku strategiju. „Iz te strategije trebalo bi izvući ciljeve za INA, a onda ih realizovati preko Nadzornih i Upravnih odbora. To je i bio cilj Vlade kada se krenulo u privatizaciju INA – stvoriti od nje jako i profitabilno preduzeće, bez upliva politike“, podsetio je Jurčić.

Raditi diplomatski, a ne preko medija

Uz to, treba reći da se MOL-u zamera to što se ne drži svih odredbi ugovora, ali ni Hrvatska nije ispoštovala odredbe o otkupu plinskog poslovanja INA kao neprofitabilnog biznisa jer su ranije Vlade zaključile da bi to opteretilo državni budžet sa nekoliko milijardi kuna. Jurčić, inače, smatra da nacionalizacija INA nije moguća, ne samo zato što država nema novca za otkup deonica, već i stoga što je INA privatizovana po važećim hrvatskim zakonima, a ceo postupak sproveden je u skladu sa legislativnim okvirom. „Ako pravosnažna presuda kaže da su se Mađari, zloupotrebom sistema domogli većih upravljačkih prava nego što im to dopušta količina deonica, to otvara pitanje promene Ugovora o uticaju na upravljanje INA“, smatra Jurčić.

Ministar Linić, koji je zajedno s prvim potpredsednikom Čačićem, bio najviše protiv odnosa MOL-a prema INA, rekao je da Vlada pregovara s mađarskim naftašima. U tim pregovorima sigurno im neće pomoći medijska halabuka koja se pokrenula oko celog tog slučaja.

Autorka: Gordana Simonović, Zagreb
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Ljubo Jurčić
Ljubo JurčićFoto: DW / Alujevic
Mađarska je uverena da „nije iznesen nikakav dokaz“ o plaćanju mita – i najavljuje „međunarodne mere“protiv Hrvatske
Mađarska je uverena da „nije iznesen nikakav dokaz“ o plaćanju mita – i najavljuje „međunarodne mere“protiv HrvatskeFoto: picture-alliance/ZB
Da li da Zagreb ospori ugovor o INA i pre konačne presude bivšem premijeru?
Da li da Zagreb ospori ugovor o INA i pre konačne presude bivšem premijeru?Foto: getty