1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Hakeri u prvim linijama fronta

11. avgust 2013.

Ratovi mogu da se vode i bez bombi i tenkova, a pojedini "ratnici 21. veka" već su naoružani samo računarima. Sposobni programeri bi u budućnosti mogli da bace na kolena čitave države - jednim klikom!

https://p.dw.com/p/19NZR
Hakeri na deluFoto: picture-alliance/dpa

Mogli bi da dovede do nestanka struje, zagađenja voda, kolapsa u saobraćaju, i to sedeći u klimatizovnim kancelarijama, hiljadama kilometara daleko od ciljeva svojih kibernetičkih napada. Zamislite sledeću situaciju: Iz slavina kaplje zagađena voda – ali niko ne zna zašto. Nema struje. Semafori ne rade, pa se nesreće dešavaju po celom gradu. Kruže i priče o problemima u najbližoj nuklearnoj elektrani. Tako bi moglo da izgleda kiber-ratovanje – masovni napad na infrastrukturne ciljeve koje kontrolišu računari.

„Neadekvatna zaštita“

„Na sreću, živimo u prilično mirno doba, pa nema potrebe da se plašimo takvih napada“, kaže samouvereno Sandro Gajken, stručnjak za bezbednost računara, saradnik Slobodnog Univerziteta u Berlinu. Ali kada bi se promenila geopolitička situacija, Nemačka bi bila nezaštićena, kaže on. „Ključna infrastruktura u Nemačkoj ima posebno slabu zaštitu. Kada bi neko želeo da nas napadne u kiber-prostoru, brzo bi smo ostali bez odbrane“, tvrdi Gajken.

Deutschland Internet Sandro Gaycken
Sandro GayckenFoto: picture-alliance/dpa

Kiber-napadi manjeg obima dešavaju se svakodnevno, a mete su državna infrastruktura, vojne ustanove i kompanije. Počinioci mnogih napada ostaju nepoznati - ponekad se njihov identitet otkrije tek nakon više meseci ili godina. Često su u pitanju hakeri koji uživaju u tome da pronađu slabe tačke i igraju se sa njima, ali ponekad iza tih napada stoje i vlade.

Virus Staksnet

Napad virusom Staksnet jedan je od najpoznatijih takvih slučajeva poslednjih godina. Taj virus je, navodno, preuzeo kontrolu nad centrifugama u iranskom nuklearnom pogonu Natans. Sudeći prema informacijama Njujork Tajmsa, taj virus su razvile američka tajna služba i izraelski agenti. Trenutno dostupne informacije kažu da je virus promenio brzinu okretanja centrifuga za obogaćivanje uranijuma, i one su tako postale neupotrebljive.

Iranische Atomanlage
Iransko nuklearnog postrojenjeFoto: picture-alliance/dpa

Britanski „Gardijan“ je pre nekoliko sedmica obavio da je američki predsednik Barak Obama naručio spisak potencijalnih meta za kibernetičke napade na američke institucije van teritorije Sjedinjenih Država. Ovaj list je objavio taj memorandum na svom sajtu, iako je on označen kao „strogo poverljivo“.

NATO daje smernice

Da li ti napadi vode do otvorenog rata? Kako država protiv koje neko vodi kibernetički rat treba da odgovori? NATO centar za odbranu od takvih napada, smešten u Talinu, u Estoniji, objavio je priručnik međunarodnog prava za kibernetičko ratovanje marta ove godine. U priručniku je navedeno 95 pravila za orijentaciju NATO država. Doduše, ta pravila nemaju zakonsku težinu.

NATO Außenminister Treffen 23.04.2013
NATO, BriselFoto: Reuters

Nemački stručnjak za međunarodno pravo Volf Hajnčel fon Hajneg učestvovao je u stvaranju tog priručnika. On za Dojče vele objašnjava kako se, pravno gledano, definišu kibernetički napadi: „Nije važno da li je ozbiljna šteta nanesena granatom iz minobacača ili kibernetičkim napadom.“

Provokacije preko računara

Istovremeno, ne bi bilo legitimno da se na svaki napad odgovori isto kao da je u pitanju oružani napad – odnosno, pozivajući se na pravo na samoodbranu. “Za to je neophodno da šteta bude posebno značajna”, kaže Fon Hajneg. U tom slučaju, žrtva bi mogla da odgovori konvencionalnim oružjima, kao što su bombe.

Stručnjak za informacione tehnologije Gajken misli da takav scenario ipak nije verovatan. On smatra da bi kibernetički napadi bili podmukliji: “Mogli bi da se sabotiraju određeni delovi ključnih industrija, na primer, tako da automobili ili avioni moraju da budu opozvani. Firma koji ih proizvodi bi izgubila svoj kredibilitet.”

U kombinaciji sa industrijskom špijunažom, to bi nanelo veliku štetu ekonomiji napadnute zemlje, a gledano na duži rok, ta zemlja bi mogla da dođe na ivicu kolapsa.

Autor: Markus Litike / Darko Janjević
Redakcija: Jakov Leon