Grčke želje i grčka stvarnost

Nova vlada Grčke pod vodstvom ljevičara Aleksisa Tsiprasa najviše nade polaže u borbu protiv utaje poreza, korupcije i protiv interesa određenih krugova i pojedinaca. Ona vjeruje da će joj to donijeti i veće prihode i napuniti državnu blagajnu. Još tijekom predizborne kampanje su stratezi ljevice upućivali prijetnje u smjeru utjecajnih biznismena koje su prema ruskom modelu nazivali oligarsima i koje su smatrali suodgovornima za zastoj reformi, između ostalog jer imaju pod kontrolom većinu medija. Nova vlada premijera Tsiprasa namjerava ciljano djelovati protiv toga.

Ali zbog čega bi baš jedan ljevičar imao više uspjeha od svojih prethodnika? "Čini se da ljevičarska Syriza ima barem političku volju da uhvati u koštac s takvim reformama. Kod ranijih vlada to nije bio slučaj", smatra Giorgos Tzogopoulos, iz atenskog "think tanka" ELIAMEP. Ljevičarska stranka na vlasti čak ima priliku prekinuti začarani krug koji čine zastoj reformi i mjere za saniranje proračuna, vjeruje ovaj politolog: "Kako su sve prethodne vlade zapinjale u provedbi obećanih reformi, u određenom trenutku su uvijek morale posegnuti za najbanalnijim mjerama štednje. Drugim riječima: mjere štednje nisu bile provođene da bi se realiziralo ono što je dogovoreno s krAlexis Tsipraseditorima, nego obrnuto - bile su nužne baš zato što dogovori nisu provođeni u djelo."

Premijer Tsipras stoga, zaključuje Tzogopoulos, ima priliku dokazati da se dogovori s kreditorima ne ograničavaju samo na stroge mjere štednje.

Program štednje koji se tako ne smije zvati

Upravo tu, međutim, počinju problemi. Ljevica, naime, ne priznaje da je pristala na produženje mjera štednje. Umjesto toga govori o "produženju kreditnih ugovora" koje ima Grčka. Iz svih vijesti je iznenada protjeran termin "Trojka" koji je korišten za delegacije predstavnika EU-a, MMF-a i Europske središnje banke. Umjesto toga se govori o "tri institucije" koje će i dalje kritično promatrati reformske napore Grčke.

Stranački bilteni Syrize pišu hvalospjeve o "novoj eri bez Trojke" i o tome kako su postavljene granice "škrticama" u Bruxellesu i Berlinu. "Ovakvo tumačenje stvari je razumljivo", kaže Tzogopulos, "jer svaka vlada pokušava svoje djelovanje prikazati kao uspjeh". Ipak, to nosi i određene rizike."Tijekom izborne kampanje se povećavaju očekivanja birača, a javno mnijenje još se nije vratilo u 'normalni kolosijek'. Mnogi ljudi tako još uvijek vjeruju da nova vlada ni po koju cijenu neće nastaviti program mjera štednje", upozorava ovaj politolog.

Čak i unutar vladajuće stranke se čuju skeptični glasovi. Euro-parlamentarac Manolis Glezos i privredni stručnjak Kostas Lapavitsas kritizirali su dogovor vlade s kreditorima. Interno je navodno kritike uputio i vođa lijevog krila Syrize, ministar za energetska pitanja Panagiotis Lafazanis.

Na maratonskoj sjednici kluba zastupnika Syrize, koja je održana u srijedu (25.2.), premijer Tsipras je pokušao smiriti duhove. Aleksis Papahelas, direktor atenskog lista Kathimerini, vjeruje da će se Tsipras u idućem razdoblju morati da boriti s oporbom na tri fronte: "Prvo s opozicijom u vlastitim redovima koja nije spremna slijediti ga u njegovom političkom zaokretu, potom s onima koji se protive reformama jer one ugrožavaju njihove osobne interese te sa stvarnom oporbom u parlamentu koja je, kako se čini, još uvijek zabavljena sama sobom u pokušajima analiziranja rezultata izbora."

Dvosmislene formulacije

Vlada premijera Tsiprasa se u svakom slučaju vratila u stvarnost, vjeruje jedan analitičar atenske TV-postaje Skai. "Presudna za to je bila opasnost da bi se banke u Grčkoj već tijekom ove sedmice bile zatvorile da nije postignut dogovor", vjeruje on.

Premijer je, kaže, donio konačnu odluku i želi da Grčka ostane u eurozoni. To nije bila laka odluka i možda ju je Tsipras donio samovoljno, ali je to u svakom slučaju odluka koja pokazuje svijest o odgovornosti, ukazuje Papahelas.

Sada bi se mrtvo slovo na papiru trebalo ispuniti životom. Mnoge formulacije u dogovoru s kreditorima su nejasne, ostavljaju prostora za interpretacije i sluti se da bi mogle donijeti mjere koje neće biti omiljene. Tako se govori o "reformi sustava poreza na dodanu vrijednost", što ukazuje na povećanje PDV-a za hotelijere u Grčkoj. Nova vlada time ne bi osvojila simpatije naroda. "Suštinsko pitanje glasi: je li ljevičarska vlada u stanju osigurati bolje provođenje mjera iz programa štednje", upozorava Tzogopoulos. On vjeruje da bi se za početak u iduća četiri mjeseca ponovo trebalo izgraditi međusobno povjerenje. U tom slučaju moglo bi se razgovarati o svemu - čak i o mogućem trećem paketu financijske pomoći za Grčku.