1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Grčka razmatra smanjenje poreza

Jannis Papadimitriou / Belma Šestić9. rujna 2014

Grčka vlada obećava smanjenje poreza i govori o laganom gospodarskom oporavku. No mnogi Grci su skeptični, a stručnjaci upozoravaju da porezno rasterećenje nije baš tako jednostavno.

https://p.dw.com/p/1D8tJ
Foto: dapd

Dimitris Stamatopoulos s optimizmom gleda u budućnost. Nakon izbijanja financijske krize 2009. ovaj vinar je, istina, morao pretrpjeti znatne poslovne gubitke. No sada konačno vidi "svjetlo na kraju tunela", i to ne samo za svoju trgovinu vinom i alkoholnim pićima nego i za svoju zemlju. Njegov optimizam počiva prije svega na tome da su mnogi proizvođači vina i vinarije izvukli pouku iz krize te smanjili troškove proizvodnje i prodajnih cijena. "Danas ciljano podržavamo male vinarije u cijeloj Grčkoj koje mogu isporučivati dobru kvalitetu po niskim cijenama. Naša strategija funkcionira sasvim dobro. Posljednje godine su za nas bile jako teške, ali u međuvremenu je situacija bolja," raduje se ovaj vinar.

Njegovom obiteljskom poduzeću teškoće stvaraju visoki porezi. Na vino se plaća 23 posto poreza na dodanu vrijednost, a uvođenje dodatnog potrošačkog poreza moglo je biti izbjegnuto samo zahvaljujući intenzivnom lobiranju vinarske branše. Međutim, na povećanje troškova proizvodnje utječe i rast poreza na nekretnine, kao i dodatni porez na ulje za loženje koji je uveden 2011. godine. A do 2016. godine mala poduzeća i obrtnici moraju plaćati i solidarni doprinos. "Nadam se da će konačno biti smanjeni porezi koje ljudi jednostavno više ne mogu plaćati", kaže Stamatopoulos. I dodaje da političari često obećavaju porezno rasterećenje građana, ali da do sada ta obećanja nisu ispunili.

Dimitris Stamatopoulos
Dimitris StamatopoulosFoto: DW/J. Papadimitriou

"Država plaća kad hoće"

Na sve veće poreze žali se i Makis Stathopoulos. Ovaj nastavnik tjelesnog odgoja vodi nekoliko fitness centara u Ateni i kaže kako se posljednjih godina sve manje zarađuje. Posljedice te situacije su jasne: "Državi nažalost dugujem novac za razne doprinose. No država i meni duguje novac za porez koji sam unaprijed platio," kaže i dodaje: "Od mene se traži da dugove pod hitno podmirim i to gotovinom, dok država svoja dugovanja plaća samo kada joj odgovara."

On ozbiljno razmišlja o tome da u susjednoj Turskoj otvori fitness centar kako bi uvećao svoje prihode. U skoro poboljšanje situacije u Grčkoj više ne vjeruje. Njegove mušterije dobro razmisle prije nego što potroše novac. Neki su se tako, priča Stathopoulos, pokušavali cjenkati i za godišnju kartu za fitness centar koja košta 140 eura što je prilično povoljno. "Naravno da sam snizio cijene, ali i ja moram platiti osoblje, račune i porez. Kako da to učinim kada sam cijenu za godišnju kartu tako jako snizio", čudi se Stathopoulos.

Samaras: "Najgore je prošlo"

Za premijera Antonisa Samarasa je preokret u grčkom gospodarstvu već odavno na vidiku: najgore je prošlo, a dugovi države su čak u padu, rekao je premijer na otvaranju najvećeg trgovinskog sajma u Solunu prošle subote. Biračima izmučenima krizom ovaj je konzervativni političar obećao smanjivanje poreza na ulje za loženje i solidarnog doprinosa.

Jannis Angelis
Jannis AngelisFoto: DW/J. Papadimitriou

Jesu li porezne olakšice opravdane i mogu li se financirati - o tome postoje različita mišljenja. Jannis Angelis, glavni urednik grčkog lista Capital, smatra da za to nema alternative. "Džepovi građana su ionako prazni. Bez obzira hoće li se donijeti odluka o smanjenju poreza ili ne, do smanjenja poreza je došlo na indirektni način. Jer, porezni obveznici više nemaju od kuda plaćati", ironično kaže ovaj ekonomski analitičar.

Grčka ima i politički problem"

Bivši ministar industrije i docent za međunarodnu politiku Andreas Andrianopoulos pak smatra da je smanjenje poreza u svakom slučaju opravdano i neophodno. No istodobno upozorava da mora uslijediti i smanjenje prenapuhanog državnog aparata, budući da se ovakav aparat u slučaju smanjenja poreznih prihoda ne bi mogao financirati. Tako Grčka nema samo ekonomski već i politički problem, upozorava ovaj analitičar. "Nama je zaista potrebno dramatično smanjenje troškova u javnom sektoru", kaže Andrianopoulos. Nitko se međutim ne usuđuje prihvatiti tog posla. Zato je "Trojka", koju čine Međunarodni monetarni fond, Europska unija i Europska središnja banka, skeptična prema poreznim olakšicama u Grčkoj te zahtijeva uvođenje mjera kojima bi se financirala ta smanjenja.

Andreas Andrianopoulos
Andreas AndrianopoulosFoto: DW/J. Papadimitriou

Prve razgovore o smanjenju poreza predstavnici grčke vlade su s Trojkom vodili početkom rujna na izvanrednom sastanku u Parizu. Idućih tjedana bi se trebalo pregovarati o sveobuhvatnom reguliranju grčkih dugova. Prema navodima atenske televizijske postaje MEGA, o toj temi je planirano održavanje konferencije u SAD-u u studenome ove godine.