Grci i njihova "makedonska histerija"

U članku pod naslovom "330. prije i 1949. poslije Krista", Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se osvrće na same početke spora oko imena između Makedonije i Grčke, kao i počecima masovnog protivljenja Grka da se nova država, proizašla raspadom bivše Jugoslavije, nazove Makedonijom. "Godine 1991. je Grke na cijelom svijetu zahvatila jedna čudnovata bolest: makedonska histerija. S jednom, za one koji sa strane promatraju, nerazumljivom agresivnošću su bili ustrajni u zahtjevu da se Makedonija, najjužnija iz Jugoslavije proizašla zemlje, ne smije nazivati Makedonija. To ime, kako argumentiraju, pripada naime samo Grcima, odnosno istoimenoj provinciji na sjeveru Grčke. U roku od nekoliko mjeseci je došlo do potpune 'makedonizacije' grče javnosti. Državna zrakoplovna kompanija Olympic Airways je osnovala podtvrtku s nazivom Macedonian Airlines. Zračne luke u Kavali i Solunu su preimenovane u 'Aleksandar Veliki' i 'Makedonija'. Grčka pošta je izdala specijalne 'makedonske markice'. Stotine tisuća ljudi je u Ateni i Solunu pod parolom 'Makedonija je grčka' demonstriralo protiv imena susjedne zemlje", pojašnjava FAZ, napominjući da spor oko imena još uvijek nije riješen te da Grčka zbog toga blokira napredovanje Makedonije prema NATO-u i EU-u.

Antislavenska politika u Grčkoj

Autor članka FAZ-a nadalje nastoji pojasniti cijelu problematiku i odgovoriti na pitanje: je to doista iracionalna politika Grka, koju provode u slučaju spora s Makedonijom? S tim u svezi se autor članka osvrće na knjigu Adamantiosa Skordosa, austrijskog povjesničara grčkog podrijetla, o građanskom ratu u Grčkoj koncem 40-ih godina prošlog stoljeća. "Tko se zanima za grčku vanjsku politiku, trebao bi pročitati to djelo. Tko ga je pročitao, vjerojatno će atensku poziciju u sporu oko imena još uvijek držati iracionalnom, ali će makar razumjeti otkud dolazi ta iracionalnost", piše FAZ pojašnjavajući ujedno kako Skordos smatra da grčka argumentacija, koja se odnosi na Aleksandra Velikog i vrijeme u kojem je on vladao, odvraća pozornost od biti spora oko imena, jer se "ne radi o 330. prije, već 1949. poslije Krista". U članku tako FAZ, osvrćući se na knjigu austrijskog povjesničara, pojašnjava da spor oko imena svoje početke ima u spomenutom građanskom ratu u Grčkoj, u kojemu su se na strani komunista većinom borili "slavenski Grci, odnosno makedonski Slaveni ili slavenski Makedonci, ovisno o tome kako se gleda na cijelu stvar".

Potkraj rata, piše dalje FAZ, su komunisti "makedonskom narodu" u slučaju pobjede obećali "nacionalno rekonstruiranje". Ali rat su komunisti izgubili, a ono što je ostalo je povijest koju su pisali pobjednici, pa tako FAZ pojašnjava da je u tim postratnim godinama u javnosti stilizirana antislavenska politika. List piše da je došlo do nekoliko promjena te svijesti za vrijeme osamdesetih kad su socijalisti došli na vlasti, ali da je antislavenska svijest još uvijek ostala primjetna. "Tko si predoči da su je današnja generacija političara, primjerice ona premijera Samarasa, socijalizirana u tom vremenu, manje se čuditi politici Atene prema Makedoniji", zaključuje FAZ.

Prodaja slovenskih poduzeća je pitanje "nacionalne časti"

"Slovenija ne vjeruje tržištu", članak je u kojemu se Neue Zürcher Zeitung NZZ osvrće na uzroke slovenske gospodarske krize. Bacajući pogled unatrag u vrijeme kad je pao Berlinski zid i kad je Slovenija bila najbogatija jugoslavenska republika, NZZ podsjeća da Slovenija nakon raspada Jugoslavije nije smatrala potrebnim provesti šok terapiju poput drugih postkomunističkih zemalja istočne Europe, a koja je podrazumijevala radikalnu reorganizaciju vlastitog gospodarstva. List pojašnjava da su u politici i gospodarstvu uglavnom ostale na vrhovnim mjestima "stare elite" te da su poduzeća često ostajala u državnom posjedu, "i to iz 'nacionalnih interesa', čak kad se radilo i o tvornicama cipela."

List s tim u svezi prenosi mišljenje profesora ekonomije na Sveučilištu u Ljubljani, Jože Damijana, koji upozorava da je Slovenija najkasnije krajem devedesetih trebala provesti privatizaciju. "Kako se to nije uradilo, bilo je samo pitanje vremena, kad će eskalirati nagomilani problemi, navodi Damijan." Ovaj švicarski list dalje piše da Slovenija, uslijed već ustaljenog "starog razmišljanja" ne vjeruje tržištu kao ni eventualnim kupcima iz inozemstva. "Posebice se ta tržišna skepsa osjeti kad se slovenske tvrtke trebaju prodati zainteresiranim kupcima iz jedne druge zemlje proizašle iz bivše Jugoslavije. U tim slučajevima, navodi jedan zapadni diplomat, veoma brzo je riječ i o pitanjima nacionalne časti", piše NZZ pojašnjavajući propali pokušaj hrvatskog Agrokora od početka ove godine, koji je bio zainteresiran za djelomičnu kupovinu Mercatora, u kojem udjela ima i Nova Ljubljanska banka. "S ekonomskim razmišljanjima je to imalo veze samo sporadično - kao inače, kad se u Sloveniji raspravlja o privatizaciji", piše NZZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić