Grčka se krajem 2014. želi vratiti na tržište financija

Grčka svoje potrebe za financijama krajem 2014. godine ne namjerava više pokrivati iz EU paketa spasa, već pomoću vlastitog poslovanja na tržištima, poručio je grčki ministar za gospodarstvo Konstantinos Hacidakis. Obrazložio je to činjenicom da je Grčka 2013. godine ostvarila primarni višak u proračunu (bez kamata). U svom novogodišnjem govoru je i grčki šef vlade Antonis Samaras najavio da njegova zemlja nakon okončanja programa za spas u ovoj godini želi biti u stanju funkcionirati bez novih paketa spasa i vratiti se na tržišta.

Potreban gospodarski rast

Stručnjaci iz kompanije Pimco smatraju međutim da je nerealistično očekivati da će Grčka moći bez nove EU pomoći. "Ne vjerujemo da će Grčka ove godine uspjeti dobiti novce izravno na financijskim tržištima", kazao je menadžer u Pimcu, Myles Bradshaw, u izjavi za Süddeutsche Zeitung. "Za jednu grčku obveznicu u trajanju od devet godina se trenutačno dobije osam posto. Ukoliko zemlja pod tim uvjetima uzme veće kredite, cjelokupno dužničko i kamatno opterećenje će biti puno veće nego kad bi se uzeli krediti iz Fonda za spas ESM", pojasnio je taj menadžer. Bradshaw je dodao da Grčka o stajanju na vlastite noge na međunarodnim tržištima može tek onda razmišljati kad doista dođe do gospodarskog rasta.

Dodatnih 10 milijardi eura pomoći?

Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja (DIW) polazi od toga da će Ateni 2015. trebati i treći paket spasa od međunarodnih kreditora. Atena se stoga još duže vremena neće sama moći refinancirati na tržištima, kazao je Fratzschner.

Zemlje eurozone i Međunarodni monetarni fond (MMF) Grčkoj pomažu već od 2010. godine. Paketi spasa za Grčku zbirno iznose oko 240 milijardi eura. Iza kulisa se već govori o tome da će Grčkoj u razdoblju od 2015. do 2018. biti potrebna pomoć u iznosu od 10 milijardi eura.

Autorice: Zhang Danhong / Marina Martinović (dpa)

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić