1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Glavni organi EZ odn. EU

ISAC/dw

Prema trenutno važećim odredbama Ugovora o Evropskoj uniji (koje su dogovorene u Nici 2001. godine) Evropska unija ima sledeće glavne organe tj. institucije.

https://p.dw.com/p/GCB1
Savet Evrope u Strazburu
Savet Evrope u StrazburuFoto: Council of europe

Evropski savet - počeo je redovno da se sastaje tek 1974. godine, a u Ugovorima se pojavljuje tek sa Jedinstvenim evropskim aktom (1987). Čine ga šefovi država ili vlada svake države članice, kao i Predsednik Evropske komisije. Evropski savet se sastaje najmanje dva puta godišnje, a ima za zadatak da daje podsticaj i smernice za dalju integraciju. Raspravlja uglavnom o pitanjima Zajedničke spoljne i bezbednosne politike, inicira nove politike i rešava probleme oko kojih ministri spoljnih poslova u Savetu nisu mogli da se dogovore. Evropskim savetom predsedava država članica koja predsedava i Savetom Evropske unije.

Savet Evrope, Evropski savet i Savet

Evropski savet ne treba mešati sa Savetom Evrope. Savet Evrope je međunarodna organizacija regionalnog karaktera (okuplja države jednog regiona – Evrope), dok je Evropski savet organ Evropske unije. Srbija je članica Saveta Evrope. Savet EU i Savet ministara su dva naziva za isti organ EU koji se, takođe, sreće i pod nazivom Savet.

Savet Evropske unije

Raspored glasova u Savetu
Raspored glasova u SavetuFoto: ISAC
(često se sreće i pod nazivom Savet ministara ili samo Savet) je glavno zakonodavno telo u EU. Pored toga, Savet zajedno sa Evropskim parlamentom, usvaja budžet Evropske unije i zaključuje međunarodne ugovore. Njega čine ministri država članica, po jedan iz svake, a koji zastupaju interese svojih država. Savet zaseda u takozvanim formacijama (konfiguracijama), zavisno od toga koja je tema na dnevnom redu. To znači da kada se raspravlja o pitanjima spoljne politike, u Savetu sede ministri spoljnih poslova, o pitanjima poljoprivrede odlučuju ministri poljoprivrede, za privredu su nadležni ministri privrede, itd. Iako se u Savetu menjaju resorni ministri zavisno od toga koja oblast javne politike je na dnevnom redu, Savet je jedinstven organ, odnosno ne postoji nekoliko Saveta. Savetom predsedava svaka država članica u periodu od šest meseci. Zadatak da pripremi sednice Saveta ima Komitet stalnih predstavnika (Coreper) koji čine ambasadori pri EU iz država članica.

Savet, takođe, ima i svoj Generalni sekretarijat, koji je administrativno telo. Na čelu Generalnog sekretarijata nalazi se Generalni sekretar koji je u isto vreme i Visoki predstavnik za spoljnu i bezbednosnu politiku. Savet u većini slučajeva odlučuje kvalifikovanom većinom, osim kada se radi o važnim pitanjima kakvo je, na primer, prijem novih država članica. U takvim slučajevima Savet odlučuje jednoglasno i tada svaka država članica ima po jedan glas. Kada, međutim, Savet odlučuje kvalifikovanom većinom, radi se o takozvanim ponderisanim glasovima. To znači da države članice nemaju jednaku glasačku snagu, već je broj glasova nejednako raspodeljen po državama članicama, odnosno ponderisan. Minimalni broj glasova koji je potreban da bi bila doneta odluka je 258 od ukupno 345 glasova. Pored toga, neophodno je da je za predlog odluke glasala većina (nekad i dvotrećinska) država članica. Kao dodatni kriterijum, Ugovor predviđa da svaka država članica može da zatraži (ali ne mora) da se proveri da li je u pozitivnim glasovima predstavljeno 62 odsto stanovništva EU. Ukoliko to nije slučaj, odluka neće biti usvojena.

Postojeće formacije Saveta EU

  1. Savet opštih i spoljnih poslova
  2. Savet za ekonomske i finansijske poslove
  3. Savet za pitanja saradnje u pravosudnim i unutrašnjim poslovima
  4. Savet za pitanja zaposlenosti, socijalne politike, zdravlja i zaštite potrošača
  5. Savet za pitanja konkurencije
  6. Savet u oblasti transporta, telekomunikacija i energije
  7. Savet za poljoprivrednu i politiku ribarenja
  8. Savet za pitanja zaštite životne sredine
  9. Savet za pitanja obrazovanja, omladinske i politike kulture