1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Gdje počinje antisemitizam a prestaje opravdana kritika?

Volker Wagener / Jasmina Rose24. juli 2014

Diskusija nije nova, ali se trenutno žestoko rasplamsala. Gdje se završava opravdana kritika a gdje počinje antisemitizam? Nigdje se o tome ne diskutuje kontroverznije kao u Njemačkoj.

https://p.dw.com/p/1CiPl
Foto: DW/N. Steudel

"Moramo se odmaći od stalne teme koja glasi antisemitizam", zatražio je Dieter Graumann još 2012. nakon nebrojenih diskusija na ovu temu u Njemačkoj. Graumann nije bilo ko. On je predsjednik Centralnog vijeća Jevreja u Njemačkoj. Sada se on opet našao u centru debate a sa njim političari, novinari i predstavnici crkve. " Niisam mogao ni pomisliti da bismo se u Njemačkoj ikada više mogli suočiti sa huškanjem protiv Jevreja", rekao je Graumann. "U intervalu od nekoliko sati se na Facebooku Centralnog vijeća Jevreja pojavilo 60 komentara o konfliktu u Gazi. "Četvrtina njih bila je izrazito antisemitska", tvrdi se u ovoj krovnoj organizaciji Jevreja u Njemačkoj. Nekoliko slučajeva je čak preuzela policija i počela istragu. .

Verleihung des Paul-Spiegel-Preises in Düsseldorf
Dieter GraumannFoto: picture-alliance/dpa

Debata o antisemitizmu - njemačka psihodrama

U osnovi cijele kontroverzne diskusije o antisemitizmu je definisanje tog pojma. Da li je kritika politike izraelske vlade prema Palestincima, neovisno od toga ko je za nju odgovoran, antisemtska? Prije dvije godine je veliku pažnju izazvala tzv. crna lista Centra Simon Wiesenthal sa deset najvećih antisemita na svijetu. Na devetom mjestu te liste nalazi se Jakob Augstein, novinar i sin osnivača političkoh magazina Der Spiegel Rudolfa Augsteina. U redovnoj kolumni na portalu "Spiegel Online" se Augstein junior krajnje kritički odnosio prema politici izraelske vlade prema Palestincima."Izrael je demokratsko društvo, koje u Pojasu Gaze nastupa kao okupaciona sila i ugnjetava Palestince", pisao je on, što mu se pripisalo kao antisemitizam.

Augstein je kontrirao. Svjestan je, kako se moglo pročitati u Spiegelu, da kao Nijemac nije smio pisati na isti način o Izraelu kao jedan Španjoilac ili Švajcarac. Ali kao njemački novinar on se suočava sa unutrašnjim konfliktom. Nijemac u njemu želi da se oprezno ophodi prema Izraelu, ali novinar u njemu traži da bude iskren. Ako Izrael krši pravo, Augsteinu kao novinaru mora biti dozvoljeno da to kaže. Sve ostalo je, kako je rekao, neurotično novinarstvo.

Friedenskundgebung für Gaza in Bremen
Bremen: Demonstracije protiv izraelske politike u Pojasu GazeFoto: DW/N. Steudel

Kada je dozvoljena kritika?

Kada se Izrael kritikuje u Njemačkoj, to je je poput šetnje po minskom polju. Optužba za antisemitizam bivaju izrečene puno brže nego bilo gdje drugo u Evropi. Pri tome postoje kriteriji o tome gdje prestaje kritika a gdje počinje antisemitizam. EU to ovako definira: Antisemita je onaj ko demonizira Izrael i dovodi u pitanje legitimnost države Izrael. Antisemitski je i kada neko poistovjećuje izraelsku politiku sa nacističkim metodama i daje kolektivnu odgovornost Jevrejima za ponašanje izraelskih političara. Za Dietera Graumanna u antisemitizam spada i teorija o jevrejskoj zavjeri kao i okrivljavanje Jevreja za svo zlo u suživotu sa drugim narodima.

Wolfgang Benz je njemački istoričar, koji je 2011. vodio Centar za ispitivanje antisemitizma pri Tehničkom univerzitetu u Berlinu. Benz se već 30 godina bavi ovim fenomenom i kaže da je antisemitizam u Njemačkoj od tada konstantan. "Ono što se promijenilo je odnos prema izraelskoj državi. Nema prihvatanja izraelske politike, ali to nije antisemitizam", kaže Benz. Politički barometar ZDF-a je zabilježio da 18 posto Nijemaca Izraelu pripisuju krivicu za konflikt na Bliskom istoku.Samo 9 posto građana smatra da su Palestinci glavni krivci.

Wolfgang Benz Historiker
Istoričar Wolfgang BenzFoto: imago/Star media

Refleksno zbijanje redova političara i medija

Nigdje u Evropi nema bržih reakcija na pravi ili tobožnji antisemitizam kao u Njemačkoj. To se prepoznaje po refleksnom zbijanju redova političara i novinara, koji iz istorijski uslovljenog srama odmah počinju da osuđuju antisemitizam, često i prije nego što je potvrđeno da se radi o nekoj antisemitskoj izjavi. Rolf Verleger, bivši član Centralnog vijeća Jevreja, s tim u vezi ima svoj lični stav. On smatra da su političari i mediji suodgovorni za antisemitske parole na ulici.

Kada njemački političari i novinari kažu da je to što Izrael radi pravilno i kada predstavnici Jevreja još dodaju da je onaj ko je protiv Izraela istovremeno i protiv Jevreja, to po riječima Rolfa Verlegera upravo izaziva antisemitske parole. "Ne smije biti slaganja sa svim što Izrael radi", kaže Rolf Verleger.

Uprkos neprijateljstvima pa čak i fizičkim nasrtajima na Jevreje, Daniel Cohn-Bendit se ne plaši da bi to moglo destabilizirati njemačko društvo, pa čak ni francusko, gdje se trenutno održavaju velike demonstracije protiv izraelske politike u Pojasu Gaze. Ovaj evropski političar iz stranke Zelenih pritom pravi razliku između migrantskog (Francuska) i hrišćanskog antisemitizma (Njemačka) i zaključuje da su oba latentno stalno bila prisutna.

Interview Daniel Cohn Bendit
Daniel Cohn BenditFoto: DW/P.Böll