1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Gauk: Politika Zapada prema Rusiji je ispravna

Darko Janjević19. septembar 2014.

Predsednik Nemačke Joahim Gauk neobično oštro kritikuje politiku Moskve prema Ukrajini On smatra da je politika Zapada prema Rusiji bila ispravna, uključujući i širenje NATO na istok.

https://p.dw.com/p/1DFcU
Bundespräsident Joachim Gauck
Foto: picture-alliance/dpa

Joahim Gauk koristi teške reči. On optužuje ruske vlasti da ograničavaju pravo na opredeljenje drugim narodima, koristeći pri tome navodnu pretnju sa zapada kao izgovor. Nemački predsednik se pri tome poziva na lično iskustvo – naime, taj nekadašnji luteranski propovednik postao je poznat kao opozicionar u nekadašnjem DDR-u.

„Ne mogu da shvatim gledišta pojedinih posmatrača i komentatora koji tvrde da se od Rusije ne može očekivati da se pomiri sa tim da narodi u njenom okruženju donose samostalne političke odluke“, rekao je Gauk u intervjuu za Rajniše post. „Ne mogu da prihvatim da bismo iz predostrožnosti trebalo da damo prednost stavu Rusije umesto pravu ukrajinskog naroda na samoopredeljenje. Kao učesnik demokratskog pokreta u istočnoj Nemačkoj, nikada se ne bih zadovoljio mišlju da je demokratizacija DDR-a i Poljske neprihvatljiva.“

U intervjuu za taj nemački list, Gauk je naglasio i da ne vidi grešku u zapadnoj politici prema Rusiji. Naime, kritičari prebacuju NATO i Evropskoj uniji da su od raspada Sovjetskog saveza zanemarili legitimne privredne i bezbednosne interese Rusiji prijemom država istočne Evrope u svoje članstvo, i tako u više navrata ponizili Moskvu. Gauk to odbacuje: „Naši susedi su imali pravo da pristupe NATO koji za nas nije bio samo politički savez, već je bio i ostao odbrambeni savez od najvećeg značaja.“

Rusija je veća od Kremlja

Nekadašnji disident Gauk naglasio je da je njegova kritika uperena samo protiv ruske politike, a ne i protiv ruskog društva. „Moje kritike se ne odnose na Rusiju kao zemlju, jer ja cenim njenu kulturu i njen narod. Radi se o kršenju građanskih prava, ljudskih prava i međunarodnih zakona. Kada pogledam Rusiju, ne posmatram samo vlast već i one kojima se vlada. Njihova sudbina je razlog za moju kritiku Kremlja.“

Predsednik Nemačke kaže i da je zadovoljan potezima kancelarke Angele Merkel i vlade koja se „ponaša izuzetno odgovorno od početka ove krize i traži diplomatsko rešenje“. To je za Joahima Gauka pozitivan primer, jer se on otvoreno zalaže za veće učešće Nemačke u rešavanju sukoba u inostranstvu, pre svega na polju diplomatije i rešavanje kriza: „Vojne akcije u okviru vojnih alijansi i uz odobrenje UN mogu i smeju da budu samo poslednje sredstvo kome se može pribeći jedino kada mirna rešenja više nemaju šansi za uspeh“, kaže Gauk, koga članovi Levice u nemačkom parlamentu optužuju da je „ratni huškač“.

Ipak, Gauk ne očekuje da će oružani sukobi u Ukrajini ugroziti srednju Evropu, i na pitanje, da li je moguće diplomatsko rešenje sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, Gauk izričito kaže: „Da, tako će i biti.“

Gauk ne služi za ukras

Predsednik Nemačke dao je intervju tačno na polovini svog mandata od pet godina. Gauk, kao i Merkelova, odrastao je u istočnoj Nemačkoj, a na funkciji je nasledio Kristijana Vulfa koji je morao da podnese ostavku zbog skandala sa korupcijom.

Tim povodom Vestfalen blat piše da su tako oštri tonovi neočekivani, ali podseća i da je Gauk već izgradio takvu reputaciju: „Kao predsednik Nemačke, Gauk sebi dopušta slobodu da bude neprijatan – da kaže stvari koje se drugi, iz preteranog straha, ne bi usudili. Dva primera: avgusta 2013. nazvao je pripadnike desničarsko-ekstremističke stranke NPD 'ludacima', a prvog septembra ove godine u Gdanjsku, na obeležavanju 75 godina od nemačkog napada na Poljsku, suočio se sa postupkom Vladimira Putina u Ukrajini izjavom: 'Istorija nas uči da se teritorijalni apetiti agresora često povećavaju ako im se čine ustupci.' Da li Gauka treba kritikovati zbog direktnog nastupa? Ne, naprotiv. Gauk nije 'nasmejani lutak' koji se samo rukuje sa diplomatama iz celog sveta, niti to želi da bude“, zaključuje nemački list.