G7: šta želi privreda?

Nije još mnogo ostalo do sastanka šefova vlada sedam vodećih zapadnih industrijskih zemalja: Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, Japana, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država. Sastankom će predsjedavati njemačka kancelarka Angela Merkel. Dovoljan razlog da se B7, predsjednici najvećih ekonomskih i industrijskih udruženja sastanu kako bi istakli svoje interese. Jer sedam najvećih industrijskih nacija ipak imaju udio od 46 procenata u ukupnom globalnom bruto domaćem proizvodu. 35 odsto svietske trgovine odlazi na njihove račune.

Raspoloženje je bilo uglavnom dobro, kaže o dvodnevnom sastanku u Berlinu Ulrih Grilo, predsiednik Niemačke privredne komore (BDI). „Ne samo zbog toga što smo juče uveče imali odličnu večeru“. Privredni šefovi su sviesni svog značaja. Ali upravo značaj koji imaju za blagostanje u svojim zemljama, čini ih odgovornima za mnoge krize širom svijeta.

Svijet je postao nesigurniji, zaključuje Grilo. „Ove godine stojimo pred velikim političkim, socijalnim, ekonomskim i ekološkim izazovima: od međudržavnih sukoba, preko terorizma i socijalne nestabilnosti do novih bezbjednosnih pretnji.“

Rusija i dalje u prvom planu

Mnoštvo tema za razgovor predstavnika B7 sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Frankom Valterom Štajnmajerom, koji je održan u ponedjeljak. Govorilo se i o Rusiji. „Naravno da je želja njemačkih privrednika da se ukinu sankcije i da što prije ponovo dođe da sastanaka G8 i B8“, kaže Grilo. „Jednostrano ukidanje tih sankcija, bio bi međutim pogrešan put.“ Za to najprije moraju da se ispune pojedini osnovni zahtjevi. Na kraju krajeva, sankcije su uvedene zbog ruskog kršenja međunarodnog prava.

Predsjednik BDI naglašaa da je on uvijek zastupao poziciju da je dugoročna pravna sigurnost važnija od kratkoročne dobiti. U razgovoru za predstavnicima privrede, ministar spoljnih poslova je rekao da se bilježe pomaci u sprovođenju Sporazuma iz Minska o obustavi vatre na istoku Ukrajine. Dalje sprovođenje dogovora iz Minska je pravi put, smatra Grilo. Na tome mora dalje da se radi.

Saopštenje sa „preporukama“

Međutim, još će potrajati dok se Rusija ponovo ne vrati za sto. „Mi dijelimo osnovne vrijednosti kao što su demokratija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava, sloboda, otvorenost naših društava, kao i povjerenje u tržišnu ekonomiju“, sažeo je predsjednik BDI principe G7. Na toj osnovi bi trebalo da se bazira globalna agenda.

Kako bi to trebalo da se desi, B7 je predstavio u saopštenju. „Industrijska inovacija za jedan održiv svijet“, to je dokument sa 21 stranicom koji je uručen kancelarki Angeli Merkel prilikom susreta u njenom kabinetu. Na listi „preporuka“ su između ostalog i održivost globalnog snabdijevanja, energetska i klimatska politika, efikasno korišćenje resursa, kao i zdravstvena politika.

Članice G7 bi morale da dogovore reforme za viši rast. Iako se svjetska privreda stabilizovala poslije finansijske krize, „ne postoji razlog da se sjedi skrštenih ruku.“ Prepreke za investicije bi morale da se otklone, kao i da se uspostavi zdrava konkurentnost.

Trgovina i energija

B7 zabrinjava trgovinska politika. Slobodna svjetska trgovina je u opasnosti: „B7 žale što je globalna tendencija za protekcionizmom ostala nesalomiva.“ Izlaz bi bio zaključenje sporazuma o slobodnoj trgovini. Sedam privrednih saveza odlučno podržavaju Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i SAD. Sve strane će imati velike koristi kada se u transatlantskoj trgovini ukinu trenutne carine koje iznose deset milijardi dolara. Zahtjeva se što ranije sprovođenje sporazuma sa Svjetskom trgovinskom organizacijom o trgovinskim olakšicama.

Zahtjev za zdravom konkurencijom posebno se naglašava u kontekstu energetske politike. Diskusija o sigurnoj, povoljnoj i čistoj energiji dio je globalne agende, ističe predsjednik BDI Grilo i dodaje da ona ne bi smjela da se vodi samo na nacionalnom ili evropskom nivou. Sve strane bi morale da pruže uporediv i ambiciozan doprinos koji je moguće provjeriti. Individualni nacionalni putevi samo bi opteretili privredu.

Apel za fosilna goriva

Jasno se vidi da privredna udruženja žele da budu konsultovana kada se krajem godine na Svjetskom samitu o klimatskim promjenama u Parizu budu donosile odluke. Postizanje sporazuma o klimatskim pitanjima je važan državni zadatak, naglašava Grilo. “Ipak vjerujemo da je stručno mišljenje privrede neophodno kako bi ciljevi zaista bili postignuti.”

Udruženja privrednika stavljaju do znanja da ne žele u potpunosti da odustanu od korišćenja uglja, gasa i nafte. “Napori za zaštitu klime trebalo bi da se kreću u pravcu poboljšanja efikasnosti i novih tehnologija. Istovremeno oni ne bi trebalo da sprečavaju kompanije da odgovorno proizvode fosilna goriva i ponude ih na tržištu, stoji u saopštenju B7.