1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Fleksibilno radno vrijeme ima prednosti, ali i mane

Sve više njemačkih tvrtki nudi mogućnost fleksibilnog radnog vremena koje zaposlenima omogućava lakše usklađivanje obiteljskih obveza, slobodnog vremena i posla. No, ta fleksibilnost ima i svoju cijenu.

Petak je, 14 sati. Ulrike Pferner napušta ured jer mora otići po svog trogodišnjeg sina u vrtić. Za njezinog poslodavca to nije nikakav problem jer će ona to što ranije odlazi nadoknaditi neki drugi dan. Ona radi kao asistentica u građevinskoj tvrtki "Krieger + Schramm" u Dingelstädtu, koju je prije godinu dana savezna vlada proglasila najboljim njemačkim malim poduzećem u kategoriji "Radno vrijeme prilagođeno obitelji". Tko ovdje radi ima pravo na plaćeno mjesto u dječjem vrtiću, u uredima postoji kutak za pisanje domaćih zadaća, a tu je još niz drugih zanimljivih ponuda, poput organizirane masaže i tjelovježbe.

Ulrike Pferner

Ulrike Pferner

Sve više njemačkih tvrtki slijedi taj trend. Prema podacima saveznog Ministarstva gospodarstva, četiri od pet poduzeća nude modele za fleksibilno radno vrijeme.

Prednosti i za poduzeća

"Fleksibilno radno vrijeme nudi brojne prednosti", kaže Roland Wolf, voditelj odjela Radno i tarifno pravo Savezne udruge njemačkih udruga poslodavaca (BDA) i objašnjava: "Time se zaposlenima nudi mogućnost da, u skladu sa zahtjevima i mogućnostima poduzeća, usklade svoje obiteljske obveze i radno vrijeme."

Prednosti ima i tvrtka ukoliko je velikodušna po pitanju radnog vremena. Naime, zadovoljni zaposlenici su u pravilu i angažiraniji na poslu. Manuela Maschke, stručnjakinja za tarifne pregovore u Zakladi Hansa Böcklera, bliskoj sindikatima, navodi još jedan razlog: tvrtke s fleksibilnim radnim vremenom mogu bolje koristiti svoje kapacitete. "Kada ima puno posla treba više radne snage, a ako je posla manje onda treba i manje radnika", kaže Manuela Maschke.

Manuela Maschke

Manuela Maschke

Najvažnija je veličina poduzeća

Veliki koncerni, kao što su primjerice Bosch, BASF ili Volkswagen, već godinama pokušavaju privući stručnu radnu snagu tako što nude posebne pogodnosti što se tiče radnog vremena. Takvim velikim tvrtkama je znatno lakše provoditi modele s fleksibilnim radnim vremenom. No, firma "Krieger + Schramm" iz Dingelstädta pokazuje da to mogu i mala poduzeća.

Ulrike Pferner je u toj firmi zaposlena sedam godina. Koliko je ova tvrtka fleksibilna, pokazalo se kada je ova asistentica ostala u drugom stanju. Nakon porodiljskog dopusta najprije je radila sa skraćenim radnim vremenom. Potom je odlučila da će raditi 20 sati tjedno u uredu, a 10 sati od kuće. Malo po malo je povećavala satnicu. Bez obzira na to što sada radi puno radno vrijeme, kada je njezino dijete bolesno, ona se javi u ured i onda radi od kuće.

Njemačka kao uzor

Ta fleksibilnost ima i svoju cijenu. Manuela Maschke upozorava da time nestaje granica između privatnog i poslovnog života. Nedavno je anketa instituta za istraživanje javnog mnijenja "Aris 505" pokazala da trećina zaposlenih redovito radi od kuće. Većina ih je navela da tako mogu bolje uskladiti obiteljski život i posao. No, istodobno je svaki drugi ispitanik kritizirao da takav način rada dovodi do miješanja privatne i poslovne sfere.

Žena i muškarac s djetetom u uredu

Kritika fleksibilnog radnog vremena zbog djeteta je da nestaje granica između poslovnog i privatnog

Ulrike Pferner i sama ima iskustva s time, pa zato savjetuje: "Morate biti konzekventni i reći: sada je dosta." Kada imate slobodan dan, kompjutor jednostavno ostaviti isključen. Iako ta fleksibilnost ima svoju cijenu, Ulrike Pferner povlači pozitivnu bilancu: "U svakom slučaju sada s djetetom uživam sve prednosti fleksibilnog radnog vremena."

Roland Wolf je uvjeren da će tu mogućnost ubuduće nuditi sve više poduzeća. On kaže da Njemačka, pored skandinavskih zemalja, već sada prednjači na tom polju.

Autorice: Anna Peters / Andrea Jung-Grimm

Odgovorna urednica: Marina Martinović