Finansiranje i politički uticaj na boračka udruženja u RS-u

U Republici Srpskoj djeluje 21 udruženje od javnog interesa među kojima je osam onih koji su formirani nakon proteklog rata i okupljaju boračku populaciju, porodice ubijenih, bivše logoraše i još neka udruženja. Nedavni sukob unutar Saveza logoraša ovog entiteta na vrh je izbacio neke od problema, s obzirom na to da je prvi čovjek saveza od nekoliko ljudi unutar Boračke organizacije, ali i Saveza logoraša, osumnjičen za netransparentno trošenje sredstava. Sve je počelo od Boračke organizacije RS koja je zatražila ostavku Branislava Dukića koji je na čelu Saveza logoraša.

Trošenje sredstava i ratna prošlost

„Mi nismo ocjenjivali rad Saveza logoraša, mi smo samo zauzeli stav u vezi sa predsjednikom Saveza logoraša. Imamo dokaze da je čovjek bio pripadnik Armije BiH do septembra 1994. godine“, kaže Milimir Savčić, prvi čovjek Boračke organizacije RS.

Nakon ovoga Dukić je prvo podnio, kako je naveo, neopozivu ostavku, da bi na posljednjoj sjednici Saveza, kada je trebalo da se razmatra to pitanje, došlo do verbalnog sukoba unutar tog udruženja. Pojedini članovi Saveza tvrde da je Dukić, zajedno sa još nekolicinom ljudi godinama netransparentno trošio novac.

„Mi nismo imali dokument o njegovoj ostavci, ali ju je on ponudio meni i predsjedniku skupštine, sve na osnovu pisanja u medijima i pritisaka iz Boračke organizacije RS“, rekao je Vukan Kovač, predsjednik Upravnog odbora Saveza logoraša RS.

Nekoliko regionalnih odbora Saveza logoraša, međutim, tvrdi da se u tom udruženju godinama vrši netransparentno trošenje sredstava za koje je direktno odgovoran njegov prvi čovjek Branislav Dukić. Upravo zbog toga predstavnici tih regionalnih udruženja tražili su da se Dukićeva ostavka razmatra na posljednjoj sjednici Saveza.

„Netransparentno su potrošena ogromna finansijska sredstva. To smo konstatovali nakon uvida u finansijski izvještaj knjigovođe“, kaže Dragiša Andrić predsjednik regionalnog odbora logoraša Višegrad.

Slično razmišlja i Vlado Dragojlović iz Posavine koji smatra da sa ovakvom garniturom na čelu Savez logoraša ne može da opstane: „Mi nismo napustili Savez, ali ćemo se boriti da on radi onako kako treba da radi. Sa Branislavom Dukićem Savez ne može da radi jer će to biti lakrdija kao i do sada.“

Dva ministarstva nadležna za finansiranje

Branislav Dukić odbacuje sve optužbe kada je riječ o netransparentnom trošenju sredstava. Tvrdi da je sve bilo u skladu sa zakonom i da u tom smislu nema razloga za nezadovoljstvo članova. Kada je riječ o ostavci, Dukić je rekao da će ipak „još malo razmisliti“ te da nakon 14 godina vođenja Saveza sve funkcioniše kako treba: “Ja sam toliko doprinio tome da se kaže šta se dešavalo srpskom narodu na prostorima bivše Jugoslavije. Ja ću sačekati još da se malo slegne i onda ću sa njima odlučiti o svemu. Što se tiče transparentnosti, ja već 14 godina radim volonterski, o čemu postoji sva dokumentacija. Što se tiče ratne prošlosti, ja imam svu dokumentaciju i ne krijem se.“

Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS nadležno je za finansiranje udruženja od javnog interesa među kojima su i ona proistekla iz proteklog rata. Na pitanje o kojem je iznosu sredstava riječ, uputili su nas na web stranicu ministarstva na kojem nema podataka o iznosu, već samo o kojim je udruženjima riječ, te da se za tu svrhu sredstva posebno planiraju. Spremniji za saradnju bili su u Ministarstvu rada i boračko invalidske zaštite odakle su saopštili da je u 2014. godini samo iz ovog ministarstva izdvojeno 300 hiljada maraka.

„Iznos odobrenih sredstava prvenstveno zavisi od kvalitete prijavljenog programa. Ovdje treba napomenuti da ovo ministarstvo ne finansira rad nevladinih organizacija, nego njihove programske aktivnosti koje su povezane sa resornom nadležnošću ovog ministarstva. Kontrolu utroška sredstava kao i njegovu namjenu Ministarstvo prati kroz dostavljene detaljne izvještaje o realizaciji programskih aktivnosti“, kaže pomoćnik ministra Duško Milunović.

Boračka 150, porodice poginulih 35 hiljada KM

Najviše novca u prošloj godini dobila je upravo Boračka organizacija RS i to 150 hiljada maraka. Porodice poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila 35 hiljada maraka. Predsjednik te organizacije Nedeljko Mitrović tvrdi da nema netransparentnog trošenja sredstava: „Netransparentno ne može biti jer se vrši inspekcija od strane nadležnih ministarstava. Vrlo je teško nenamjenski trošiti, izuzev ako neko udruženje dobija novac sa strane. Svi finansijski nalazi u vezi sa našim udruženjem su bili po zakonu. Možda je bilo nekih realokacija sredstava zbog loše procjene. Mi dobijemo 35 hiljada za obilježavanje godišnjica, eventualno postavljanje spomen ploča... Tako da tih 35 hiljada je za nekog velika cifra, ali mi imamo odvoz porodica nestalih, potomaka, za njih plaćamo troškove, ručak… Imamo i predsjedništvo, skupštinu... Ministarstvo uprave i lokalne samouprave nam je do sada doznačilo oko 80 hiljada maraka. Imamo i četiri zaposlena.“

1998. godine predloženo je formiranje krovne organizacije koja bi obuhvatala sva udruženja koja su formirana nakon rata i okupljala ili borce ili porodice poginulih i nestalih boraca i civila. Isto to predloženo je 2006. godine. Međutim, boračka organizacija, tvrdi Mitrović odbila je takav prijedlog s obzirom da bi se BORS, kako kaže, „utopila“ u ostale organizacije, što mnogima nije u interesu.

SPONA propala zbog interesa?

„Na kraju krajeva SPONA je funkcionisala do prije par godina i Boračka organizacija ju je srušila, upravo jer nije odgovarala interesima nekih ljudi“, kaže Mitrović. SPONA je zvanično formirana 2006. godine. Činile su je šest nevladinih organizacija iz RS-a koje su okupljale oko 80 odsto stanovništva. SPONU su osnovali Boračka organizacija RS, Savez logoraša, Savez izbjeglica, Udruženje penzionera, Udruženje porodica poginulih boraca i civila i Studentska unija RS. U Boračkoj organizaciji, kada je riječ o netransparentnom trošenju sredstava, otvoreni su za nezavisnu reviziju kompletnog nevladinog sektora, uključujući i njihov rad. Tvrde da je zakon propisao uslove na osnovu kojih se dobija status od javnog interesa i da nije na njima da odlučuju o tome.

Ipak, evidentno je da su se neka udruženja ili članovi nekih udruženja u prošlosti koristili u dnevno političke svrhe. Pa je tako najsvježiji primjer inicijativa upravo Saveza logoraša i njihovog predsjednika Dukića u vezi sa izgradnjom krsta na Zlatištu, i to samo nekoliko dana prije opštih izbora krajem prošle godine. „Savez logoraša na postavljanju obilježja stradalim sarajevskim Srbima radi godinama i politika ih ne zanima. Pozivam i vlast i opoziciju da izađu javno i kažu ko nam je naredio i koga smo zvali da nam to omogući – a ne interesuje me ni Milorad Dodik ni Mladen Bosić”, rekao je Dukić pred prošlogodišnje izbore.

Osam mjeseci nakon toga, krst na Zlatištu nije tema nijedne nevladine organizacije ali ni vlasti u RS.