1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Europa i Balkan: međusobne predrasude

U Supetru na Braču održan je znanstveni skup o Europi i Balkanu. Većina sudionika se složila da viđenje Europe s Balkana i Balkana iz Europe karakteriziraju nerealne predodžbe i predrasude.

Pogled s Balkana na Europu kroz stoljeća je opterećen različitim vrstama nadanja i vjerovanja, ali i predrasudama i kompleksima, ali je isto tako i pogled iz zapadne Europe prema balkanskom jugu stoljećima sve do dana današnjeg također opterećen stereotipima, smatraju znanstvenici.

Supetar

Supetar

Enver Kazaz s Sveučilišta u Sarajevu kaže da u Bosni i Hercegovini, zemlji koja je teško stradala u ratu i koja još uvijek nije postala kandidat za ulazak u EU, vlada neka vrsta “euro-utopije”. “U političkom polju imamo euro-utopiju, pri čemu je Europska Unija izmaštana kao mjesto spasa i unutar tog spasa onog trenutka kad se Bosna i Hercegovina počne priključivati Europi, svi će sukobi naprosto nestati. Tu vrstu zablude naravno širi ista ona politička elita koja pritom sve radi da BiH ne uđe u Europu. Tako da je euro-utopija neka vrsta mentalne zamke za stanovništvo”, smatra Kazaz.

Balkanski „barbarogenij”

Pavle Sekeruš sa Sveučilišta u Novom Sadu smatra da je pogled iz Srbije, zemlje-kandidatkinje za Europsku Uniju, zapravo prepun kompleksa. „Pogled iz Srbije na Europu vjekovima je obilježen jednim osjećanjem kompleksa koji proizlazi iz očigledne civilizacijske zaostalosti, industrijske, tehnološke, materijalne. Takva situacija stvara s jedne strane osjećaj da se želi pripadati tom europskom svijetu, da se želi imitirati taj svijet. Ali tu je i logika: pošto oni na nas gledaju kao na nižerazredne na društvenoj i civilizacijskoj ljestvici, mi ćemo njima baš pokazati da mi jesmo baš pravi centar. To je ta čitava priča o ‘barbarogeniju’, koji je izuzetan, neponovljiv: umjesto jedne trule, konformističke, licemjerne Europe, ovdje je navodno jedna čista, neiskvarena rasa, koja će izmijeniti svijet...”, navodi Sekeruš.

Čovjek pred prozorom. Na zatvorenom su zvjezdice Europske unije, na otvorenom se vidi zvjezdano nebo u noći

I bugarski karikaturist Anatolij Stankulov pozabavio se viđenjem Europske unije

Aleksandar Jakir sa Sveučilišta u Splitu kaže da se Hrvatska, zemlja koja će iduće godine postati punopravna članica EU-a, pomalo umorila od vlastitih prevelikih europskih očekivanja. „Kao što smo vidjeli, odaziv građana na referendum je bio prilično nizak - 43 posto, od čega su dvije trećine dale svoj glas za pristupanje EU-u. Sve u svemu, hrvatska se javnost malo umorila od cijele priče, a nade i očekivanja s početka devedesetih su splasnula i sada se sve mnogo realnije sagledava. Ali, isto tako velika većina građana smatra da ne postoji realna politička alternativa tome da Hrvatska uđe u članstvo EU-a”, objašnjava Jakir.

Europa podcjenjuje Balkan

Ali, ima i Europa itekakvih predrasuda prema Balkanu. Pavle Sekeruš smatra da su devedesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji, u Europskoj Uniji ponovo oživjele stereotipne slike o balkanskim zemljama i narodima, koje postoje već stoljećima. „To su slike divljih barbarskih ratnika koji su protiv civilizacije, antieuropski nastrojeni, više orijentalni...”, podsjeća Sekeruš.

Enver Kazaz kaže da EU često podcjenjivački pokušava „civilizirati” regiju Balkana. „Mislim da vrlo često EU, kada pristupa ovoj regiji, dolazi s jednom lošom civilizatorskom misijom, pri čemu ponavlja stare klišeje, o balkanskim mržnjama, o narodima koje treba pomiriti ili ne pomiriti itd. A pritom je ta politička europska birokracija nesposobna imenovati ideološke i političke subjekte koji su proizvodili zločine i zlo”, upozorava Kazaz.

Tko se stidi Balkana?

Aleksandar Jakir smatra da se u Hrvatskoj, koja se nekako stidjela Balkana ne želeći da se sjeća zajedničke države Jugoslavije, danas trezvenije i s manje kompleksa gleda na tu regiju. „Početkom devedesetih godina 20. stoljeća balkanofobija je vladala u javnom mnijenju. Ali, ona je danas ustupila mjesto jednom trezvenijem pogledu da Hrvatska u svom identitetu ima i srednjoeuropsku i mediteransku, ali i balkansku komponentu”, kaže Jakir.

Europske zvjezdice preko zemalja jugoistočne Europe

EU kao cilj kojem se teži

Mirt Komel sa Sveučilišta u Ljubljani kaže da je Slovenija, zemlja koja je članica EU-a od 2004. godine, prevalila put od toga da se ograđivala od Balkana do toga da danas mladi na Balkan gledaju kao na drag centar boemskog života. „Euforija ili bolje reći EU-forija, koja je vladala u Sloveniji, bila je ostavila Balkan po strani, kao geografski i kulturni pojam od kojega se treba distancirati. Balkan je u to vrijeme bio prototip onoga što ne želimo biti. To je bilo praćeno izgradnjom mita o Slovencu kao ‘homoeuropeusu’. Ali, pokazalo se da baš nije točno da u EU-u teku med i mlijeko. Mlade generacije se sve više okreću Balkanu. Njima je naprosto dosta anonimne europske birokratske mašine koja melje. Oni Balkan percipiraju kao neku ležernu, gotovo boemsku alternativu. Tako da za njih dragi centri boemskog života nisu u Parizu ili u Berlinu, već su u Beogradu, Sarajevu…”, priča Komel.

EU i Balkan: pitanje identiteta

Tanja Zimmermann sa Sveučilišta u Konstanzu u Njemačkoj, zemlji koja je jedan od glavnih stožera Europske Unije, kaže da su međusobni stereotipi između Europe i Balkana i danas itekako prisutni. „Tema Balkana i mogućih stereotipa prema Balkanu se uvijek iznova reaktualizira u medijima. Balkan se predstavlja kao granica između Istoka i Zapada, ali i kao problem koji se mora riješiti dogovorom. Kad god se diskutira o novim zemljama koje se pridružuju EU-u, uvijek se pojavljuje pitanje koliko je ta zemlja balkanska a koliko nije. I svodi se na raspravu koliko ta zemlja, Slovenija na primjer, zadržava od svog identiteta, a koliko europskog identiteta ona uzima”, navodi Tanja Zimmermann, organizatorica znanstvenog skupa.

Preporuka uredništva