EU stigla na granice BiH

Analitičari tvrde da ovo nije historijski datum samo za Hrvatsku, koja je sada punopravna članica Evropske unije (EU), nego i za BiH koja se nalazi na raskrsnici. Ova zemlja sada može ubrzano krenuti putem evropskih integracija ili u tom procesu može dalje nazadovati.

Politički analitičar i ekspert za pitanja evropskih integracija Zekerijah Smajić smatra da bi BiH, ako ostane na sadašnjem kursu, uskoro mogla biti izolirana država. „Mislim da bi to produciralo još veće frustracije u Briselu, a izazvalo bi i novo nezadovoljstvo u BiH, frustraciju građana zbog zaostajanja u svakom pogledu i, naravno, buđenje socijalnih nemira i svega drugog što iz toga proizilazi“, kaže Smajić za Deutsche Welle.

Za sada nema naznaka da bi političke elite u BiH mogle napraviti zaokret u procesu eurointegracija. Provedba odluke Evropskog suda u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“ još uvijek je predmet spora. Čini se da ni EU u ovom trenutku nema posebnu strategiju za BiH.

EU okreće novu stranicu u odnosima sa BiH?

„Kada je u pitanju BiH, u Briselu se može očekivati okretanje lista, zaoštravanje kursa evropske administracije i odluka prema Sarajevu i preduzimanje nekih mjera koje bi se mogle smatrati sankcijama“, kaže Smajić.

Evropska komisija nedavno je suspendirala 5 miliona eura iz IPA fondova za agrar, što je katastrofalna mjera koja pogađa samo bh. građane, prvenstveno one koji žive od poljoprivrede. Smajić kaže kako se sada u Briselu traže konkretniji mehanizmi.

„Zapravo, traže se mehanizmi koji će ciljano gađati one koji su glavni kočničari evropskih integracija. U tom kontekstu se ponovo razmišlja o eventualnom aktiviranju bonskih ovlasti visokog predstavnika i sve ono što bi moglo konačno probuditi BiH i učiniti njenu administraciju efikasnijom“, kaže Smajić.

Ulazak Hrvatske u EU ne rješava otvorena pitanja sa BiH

No, ulaskom u EU Hrvatska nije riješila otvorena pitanja sa BiH. U BiH je izražena bojazan da bi EU sada otvoreno mogla zastupati hrvatske interese u budućim pregovorima o graničnim i drugim pitanjima.

Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero vjeruje da, poučena iskustvom sa Slovenijom, Hrvatska neće biti prepreka evropskim integracijama BiH.

„Važno je da je postignut sporazum Ploče-Neum, kao sporazum kojeg prihvata i EU, tako da je BiH osiguran pristup otvorenom moru kroz luku Ploče što je jedini racionalni način pristupanja BiH otvorenom moru, a Hrvatskoj je osigurana veza između dubrovačke regije i ostatka Hrvatske kroz neumsko područje, što je jedini racionalni način povezivanja Hrvatske“, kaže Gjenero za Deutsche Welle.

Za razliku od BiH, ostale države zapadnog Balkana napredovale su u procesu evropskih integracija. Davor Gjenero tvrdi da, pored bh. političke elite, odgovornost za takvo stanje snosi i EU koja nije pravovremeno shvatila značaj konsolidacije BiH, onako kako je shvatila problem odnosa Kosova i Srbije.

Efekti sporazuma Beograd-Priština

„Dogovor Prištine i Beograda kao i najavljeni početak pregovora Srbije sa EU su dobre vijesti za BiH zato što će u novim okolnostima Beograd morati učiniti ono što je učinio i Zagreb 2000. godine šaljući poruku bh. Hrvatima. Dakle, Beograd će morati Srbima u BiH poslati jasnu poruku da je Sarajevo njihov glavni grad i da u Sarajevu, a ne u Beogradu, moraju rješavati svoje probleme“, kaže Gjenero.

Analitičari tvrde da će nove političke okolnosti uticati i na ekonomske prilike u regiji. Ulaskom u EU Hrvatska je istupila iz CEFTE, tako da BiH više nije obavezna prema svom zapadnom susjedu primjenjivati Ugovor o slobodnoj trgovini, osim ako moćni politički krugovi iz Brisela ne nametnu drugačije rješenje.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić