1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

EU pažljivo prati signale Beograda

Marina Maksimović, Brisel1. oktobar 2014.

Novi komesar zadužen za proširenje Johanes Han ponovio je stav predsednika Evropske komisije da novog proširenja tokom narednih pet godina neće biti. Ipak, prostora za napredak ka EU ima, ukazuju analitičari.

https://p.dw.com/p/1DO1s
Europaparlament Anhörung Johannes Hahn
Foto: picture-alliance/dpa/Julien Warnand

Iako ponavlja da u narednih pet godina, koliko traje mandat nove Evropske komisije, neće biti novog proširenja Evropske unije, budući evropski komesar za susedstvo i pregovore o proširenju, Johanes Han, najavljuje dinamičan period u procesu približavanja Zapadnog Balkana članstvu u Uniji: „Realno stanje stvari jeste takvo da nijedan od naših partnera neće biti potpuno spreman za članstvo u tom vremenskom roku. To međutim ne znači zastoj u našim aktivnostima u procesu politike proširenja. Moj zadatak će biti da pomognem zemljama koje žele da uđu u EU se temeljno pripreme i spremno dočekuju članstvo i obaveze koje iz toga proizilaze“, najavljuje Han.

Mnogi su takvu politiku novog predsednika Evropske komisije Žana Kloda Junkera, kao i moto komesara Hana – „kvalitet ispred brzine“, već okarakterisali kao nameran signal usporavanja procesa proširenja i znak da je tzv. „zamor od proširenja“, prisutan kod nekih zemalja-članica, sada postao vidljiv i na briselskom nivou.

U Centru za evropsku politiku (EPC) u Briselu objašnjavaju da je istina da u Evropskoj uniji trenutno nema „apetita“ za veće korake u pravcu daljih evropskih integracija i da se prvenstveno gleda na konsolidaciju već postignutog. „Sa druge strane, istina je i to da niti jedna balkanska zemlja, pa čak ni Crna Gora, ni Srbija, koje su već u pregovorima o pridruživanju, ne mogu da gaje realnu nadu da će ući u Uniju za vreme Junkerovog, odnosno Hanovog mandata. Ali i bez novih članica postoji veliki prostor u okviru koga zemlje Balkana mogu da napreduju u narednom periodu na svom evropskom putu“, kaže za Dojče vele, analitičarka EPC, Korina Stratulat.

BiH – prelaz sa „dejtonske“ na „briselsku logiku“

Predstavljajući svoje prioritete u okviru preimenovanog komesarijata za „pregovore o proširenju“ u narednih pet godina, komesar Johanes Han, naveo je tri ključne oblasti, počev od vladavine prava i sloboda preko jačanja ekonomije do funkcionalne demokratije. Han je tako najavio dalje temeljno insistiranje Evropske unije na borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala na Zapadnom Balkanu, na pitanjima reforme pravosuđa, javne administracije, kao i na zdravoj ekonomiji, nezavisnim medijima, slobodi izražavanja i transparentnoj vlasti. „Diskriminaciji bilo kakve vrste nema mesta u društvima koja žele da uđu u EU“, naglasio je Han i dodao: „Istovremeno, neće biti ni progresa ka članstvu bez regionalne saradnje i prevazilaženja bremena prošlosti.“

Na listu svojih prioriteta, već od 1. novembra i početka rada nove Komisije, Han je stavio Bosnu i Hercegovinu. „BiH je od posebnog interesa za mene. Posvetiću se tom pitanju, jer smo poslednjih godina tu napravili nula progres. Generalno gledano smatram da moramo da se od 'dejtonske' okrenemo „briselskoj logici“, ako želimo da prevaziđemo zastoj i neprihvatljivu situaciju.“

Upravo na slučaju Bosne i Hercegovine, ali i blokiranog procesa evrointegracija Makedonije, u Briselu vide mogućnost da se u narednom periodu, iako bez ulaska novih članica, naprave značajni koraci u politici proširenja: „Imperativ za EU jeste da u tom periodu pronađe načina da angažuje te dve zemlje koje su ostale 'zaglavljene u sobi za čekanje'“, poručuju iz EPC, navodeći da je duboka politička i institucionalna kriza u potpunosti zaustavila put BiH ka Evropskoj uniji, ali i ugrozila „ socijalno ekonomski razvoj i stabilnost zemlje“. Novoimenovani komesar za pregovore o proširenju kaže da već postoje ideje o konkretnim projektima povezivanja BiH sa ostatkom regiona koje bi trebalo da daju signal građanima Bosne i Hercegovine da su i oni deo Evrope.

Od Srbije se očekuju „pravi signali“

I dok sam Johanes Han za sebe kaže da je „strpljiv čovek“ koji nema radno vreme već, ako treba, „radi svaki dan, po ceo dan“, ostaje da se vidi da li će ti kvaliteti novog komesara za proširenje biti dovoljni u slučaju BiH. Podsetimo samo da je sada odlazeći komesar za proširenje Štefan File bio u situaciji da ni svi sati strpljivih pregovora sa predstavnicima vodećih partija u BiH nisu urodili plodom.

Istovremeno, Han kaže da će, iako je „ubeđen“ u napredak i odlučnost koju srpske vlasti pokazuju u procesu evrointegracija, nastaviti da posmatra dalji rad i posvećenost Beograda, kako u normalizaciji odnosa sa Kosovom, tako i u procesu reformi, ali i usklađivanja politike sa politikom Evropske unije.

Treffen Johannes Hahn, Ivica Dacic, Brussel
Komesar Johanes Han i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica DačićFoto: DW/M. Maksimovic

Kada je u pitanju odnos „usklađivanja spoljnih politika“ na relaciji Brisel-Moskva-Beograd Han je bio jasan: „Srpskim vlastima je potrebno vreme da razmisle. Ako žele da se kreću ka evropskom članstvu, onda signali iz zemlje moraju da budu pravi. To je dakle na samoj zemlji da odluči i od toga će zavisti koliko brzo će ići pregovori o članstvu.“

Još jedan od angažmana koji je Johanes Han najavio za sam početak svog mandata komesara za pregovore o proširenju jesu i razgovori sa vladama pet zemalja-članica koje nisu priznale nezavisnost Kosovo. On kaže da postoje indikacije da bi mogli da se razmatraju koraci u pravcu „fleksibilnosti njihovih tvrdih pozicija“, a sve u cilju daljeg napretka u stabilizaciji prilika u kako na samom Kosovu tako i u širem regionu Zapadnog Balkana.