EU državnici "ni tamo ni ovamo"

Kod predsjedavajućeg Evropskog savjeta, Hermana van Rompeja (Rompuy) sinoć je bilo kao u čekaonici kod ljekara. Doduše niko se nije oglašavao sa: "Sljedeći molim!". Svaki od 27 šefova država i vlada zemalja Evropske unije imao je svojih 20 minuta za razgovor u četiri oka sa Van Rompejem i predsjednikom Evropske komisije Žozeom Manuelom Barozom (Jose Manuel Barroso). A pregovori o crvenim linijama kada je riječ o budžetu EU do 2020. potrajali su mnogo duže nego što se očekivalo. Potom su službenici u Briselu započeli razgovore, koji su trebali rezultirati time da napišu sve moguće interese zemalja članica na jedan papir, pri čemu je Van Rompej takođe morao da uzme u obzir želje Evropskog parlamenta. Jer, evropski parlamentarci moraju na kraju da izglasaju finansijski plan.

Merkel: potrebna druga etapa

No, tokom dugog čekanja na red šefovi država i vlada su imali vremena za bilateralne razgovore i potragu za saveznicima. Tako je i njemačka kancelarka Angela Merkel u razgovoru s francuskim predsjednikom Fransoa Olandom (Francois Hollande) pokazala razumijevanje za insistiranje na većoj pomoći agrarnom sektoru. Doduše Merkel je na početku samita rekla nešto što bi mogli potpisati svi učesnici samita: "Zasigurno svako mora da napravi jedan korak ka kompromisu i da se pokaže spremnim na kompromis. A svi se dobro znamo." Istovremeno je kazala nije baš sigurna da će se postići dogovor. "Možda nam treba i druga etapa", kako kaže njemačka kancelarka Merkel. A do te druge etape će, prema svemu sudeći i doći na proljeće. Jer početak sinoćnjeg samita je samo pokazao različita stajališta pojedinih zemalja EU kad je riječ o zajedničkom finansijskom okviru od 2014. do 2020.

Prije sedam godina je za usvajanje budžeta bilo potrebno da se održe tri samita. Ali se od tada ni na drugim područjima nije gotovo ništa promijenilo. I dalje je posebno sporna visina sredstava koje EU mora da prikupi zajednički i zatim ih kao subvencije isplati zemljama kojima je potrebna finansijska pomoć. Zemlje koje upravo dobijaju te subvencije, kao što su Poljska i Estonija, zagovaraju budžet u visini 1035 milijardi evra. Dok pojedine zemlje koje najviše pridonose briselskom budžetu lobiraju za smanjenje budžeta za dijelom i do 200 milijardi eura. Njemačka bi bila zadovoljna i sa ušteđenih stotinu milijardi evra.

EU budžet bez Velike Britanije?

No, predodžbe su i dalje prilično različite, kaže premijer Luksemburga Žan Klod Junker (Jean-Claude Juncker). Mora se ubijediti Veliku Britaniju, kaže Junker. A na pitanje novinara da li je Britanija još na evropskom brodu, on je odgovorio: "Britanci znaju da plivaju."

Jer, Junker smatra da bi Britanci mogli da siđu s tog broda u slučaju žešćih rasprava u vezi sa budžetom Evropske unije do 2020. No, o tome se spekulisalo još i prije početka samita - o budžetu bez Velike Britanije. Jer, britanski premijer Dejvid Kameron (David Cameron) je kazao da će ostati čvrst u zahtjevima kako bi došao do dogovora koji bi bio pozitivan za britanske poreske obveznike i prije svega odbranio britanski popust na finansijska sredstva koja se uplaćuju u budžet EU. Ali, nije samo Kameron prijetio vetom, već i Danska.

Teme kao što su dužnička kriza i finansijska pomoć Grčkoj - na ovim prvim razgovorima EU samitu nisu igrale nikakvu ulogu.

Autori: Bernd Riegert / Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović