1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ekstremna desnica i „sirovo ulično nasilje“

Peter Hille/aj1. novembar 2014

Neredi koje je prouzrokovao protest ekstremne desnice u Kelnu bili su nešto „novo“ - i opasno. U svjetlu novih protesta, njemački politolog Fabian Virhov upozorava da neonacisti žele da nastave tim putem.

https://p.dw.com/p/1DfU6
Foto: Reuters/Wolfgang Rattay

Da li se sve više širi neonacizam? U Kelnu su protesti od prošlog vikenda izazvali zgražanje javnosti. Taj događaj zahtijeva veću pažnju i prepoznavanje problema, smatra profesor iz Diseldorfa i stručnjak za ekstremno desničarsku politiku, Fabian Virhov u razgovoru za Dojče vele.

DW: Gotovo 5.000 neonacista i huligana su isprva najavljene mirne proteste pretvorili u nerede i sukob sa policijom. Javnost je zgrožena. Da li se neonacizam širi?

Fabian Virhov: Ako se pogledaju Fesjbuk stranice i blogovi desničarskih grupacija, onda se taj događaj slavi kao veliki uspjeh jer se ponovno "osvojila vlast" na ulici. Posljednjih godina su desničarske povorke bile često blokirane ili su popraćene izuzetno velikim brojem policajaca. U ovom slučaju bilo je drugačije: nekoliko hiljada demonstranata moglo je prilično nesmetano da protestuje u Kelnu. Bilo je slučajeva zlostavljanja prolaznika, napada na novinare... U njihovim očima, to je veliki uspjeh.

Fabian Virhov
Fabian VirhovFoto: picture-alliance/dpa/O.Killig

Podršku nisu dobili samo od neonacista. 'Konačno je neko ustao protiv salafista' - na takav ili sličan način reagovali su mnogi korisnici društvenih mreža. Da li su ekstremni desničari pronašli temu gdje im 'obični' građani daju podršku?

Virhov: O salafistima se u posljednje vrijeme mnogo govori. Čuju se mnogi kritički glasovi, posebno o mladim neo-salafistima sklonim nasilju. Ali ekstremna desnica već odavno govori o tome. Desničarski nastrojen "Pro..." pokret ("lokalpatriotske" stranke poput Pro-Keln, Pro-NRW, Pro-Deutschland - op. pr.) je već organizovao proteste na tu temu, mada su isti bili slabo posjećeni. Ova zbivanja u Kelnu, koja su pobudila pažnju u čitavoj Njemačkoj, će i ekstremnoj desnici biti prilika da se još jednom prihvati ove teme. Najavljeni su novi skupovi i protesti. U tome će sigurno imati i određenu podršku javnosti. Ali se može reći da će tamo gdje se može očekivati nasilje u razmjerima onoga što se dogodilo u Kelnu, da će to biti ograničeno na određenu grupu ljudi.

Može li se reći da su i drugi simpatizeri skloni nasilju i neredima spremni da se priključe ekstremnoj desnici?

Virhov: To je jasno. Oni koji nisu bili tamo, sljedeći put žele i sami da učestvuju. Nadaju se drugom Kelnu. Žele to da ponove, barem u onom obimu kao prvi put i isto tako nekontrolisano i bez ograničenja koje bi im zadala policija. Posljednjih deset do petnaest godina neonacisti su pazili da ne pređu određen stepen eskalacije kako naredni protesti ne bi bili zabranjeni. Kod ovakve mješavine neonacista i huligana takvo taktiziranje više nije tako važno. Tu se zaista samo radi o tome da dođe do sukoba sa policijom ili drugima koji su tamo prisutni.

Neredi u Kelnu
Neredi u KelnuFoto: Reuters/Wolfgang Rattay

Kako procjenjujete potencijal nasilja ovakvih grupacija? Jesu li to pivopije koje nakon posla žele malo tučnjave ili postoji opasnost od desničarskog terorizma?

Virhov: To sigurno nije grupa ljudi koja sistematski planira šta će učiniti kao što je to činila teroristička organizacija NSU. To je prije, rekao bih slobodno - sirovo ulično nasilje. Ali tu se i dalje može očekivati visok nivo nasilja. Keln je među neonacistima shvaćen kao "početak" i zato se sad vode rasprave, kako to nastaviti.

U tim raspravama, da li se stvaraju nove mreže neonacista?

Virhov: Sa tim bi trebalo pričekati. Ta desničarska scena, koja je mobilizovana u Kelnu i koja je učestvovala u neredima, vrlo je raznolika. U njoj su grupacije koje su u prošlosti prvenstveno djelovale kao fudbalski navijači skloni rasizmu. Onda su tu bile i neonacističke grupe koje djeluju van (legalne) stranke NPD, sa ivice desnog političkog spektra. A onda su tu bili i članovi stranke. Ako se svi oni učvrste u svom savezu, onda zaista imamo novu mrežu ekstremnih desničara.

Da li će im se priključiti i nešto umjereniji desničari koji nisu spremni na nasilje?

Virhov: (Već pomenuta) grupa pokreta "Pro..." želi da se etablira i da privuče veće građanske krugove. Ne želim da opravdavam njihove političke ciljeve, ali oni se neće složiti sa huliganima da zajednički krenu u akciju. Oni će reći; cilj je opravdan, ali su sredstva pogrešna.

Kako bi država, prema vašem mišljenju, trebalo da reaguje na najavu novih protesta huligana i neonacista?

Virhov: Prva pouka iz Kelna trebalo bi da bude da ovaj fenomen moramo ozbiljno shvatiti. I to ozbiljnije nego što se to činilo do sad. Svako ko je ovaj protest vidio svojim očima mogao je da primijeti da policija nije bila spremna. I među žrtvama je bilo mnogo policajki i policajaca. Nužna je mudra priprema. I u pojedinim slučajevima treba razmisliti, da li okupljanja koja sistematski uzrokuju nasilje, još uvek spadaju u ono što se naziva pravom na proteste i javno okupljanje.