Egipat na rubu građanskog rata

U Egiptu se situacija ne smiruje. Mjesec dana nakon svrgavanja predsjednika Muhameda Mursija s vlasti zemlja je i društveno i politički podijeljena. Približavanje stavova Mursijevih prisatlica i onih koji podržavaju prelaznu vladu nije ni na vidiku. Danas je slika drugačija nego prije Mursijevog svrgavanja kada su protivnici njegove vlade protestovali na ulicama. Danas su naime na ulicama njegove pristalice koje traže hitno vraćanje ovog islamiste na mjesto predsjednika Egipta. Tako su u Kairu napravili dva ogromna protestna kampa. Kampovi su ograđeni ciglama i vrećama s pijeskom, a ulaz se strogo kontroliše. Reporteri javljaju kako mjesta okružuje gomila smeća, a da su navodno stanovnici tih dijelova Kaira ogorčeni.

No, uprkos najavama da će to učiniti, vojska još uvijek nije uklonila kampove Muslimanskog bratstva. Prethodnih dana bilo je čestih sukoba pristalica Muslimanskog bratstva i egipatskih snaga bezbjednosti. Od Mursijevog svrgavanja je, prema medijskim izvještajima, ubijeno 250 ljudi, a hiljade je ranjeno. Ukoliko vojska pokuša nasilno da ukloni kamp strahuje se da bi to dovelo do novog krvoprolića.

Diplomatski napori

U međuvremenu diplomate iz Sjedinjenih Država i Evropske unije pozivaju obje strane da se vrate dijalogu. Nakon posjete šefice evropske diplomatije Ketrin Ešton, protekle sedmice je Egipat posjetio i njemački minstar spoljnih poslova Gido Vestrevele. Vestervele se ovog vikedna u Kairu susreo i s zamjenikom ministra spoljnih poslova Sjedinjenih Država, Vilijamom Brnsom.

"Diplomatski napori su doveli do tog da je izostalo i za srijedu najavljeno uklanjanje oba protestna kampa i da se barem do sada odustalo od nasilja", kaže Ginter Majer iz Centra za istraživanje arapskog svijeta sa Univerziteta u Majncu. Majer stav vlade u Vašinigtonu ocjenjuje u posljednje vrijeme kao manje strog. Naime, Amerika je ranije zahtijevala da se Mursi hitno pusti na slobodu, a ovog vikedna je državni sekretar Džon Keri kazao kako je pak "vojska Mursijevim svrgavanjem ponovo uspostavila demokratiju", ističe Ginter Majer.

No, na miješanje treće strane u Egiptu značajno kritičnije gleda tuniski politikolog sa Slobodnog univerziteta u Berlinu, Hamadi al Aouni. "Sada bi Egipćane trebalo samo ostaviti na miru. Oni koji misle da Egiptu mogu da daju savjet, treba da ostanu po strani."

El Aouni ne misli pri tom samo na zapadne zemlje već i na "u cijelom svijetu rasprostranjen pokret pobratimljenih muslimanskih zemalja, predvođen turskim premijerom Erdoganom". Naime, Erdogan je skoro žestoko kritikovao generale u Egiptu. Mursijev izbor je vlada u Ankari predstavila kao dokaz da islamsko-konzervativni pokret može biti komaptibilan demokratiji, a njegovo svrgavanje je upravo tome nanijelo štetu.

Ali, iako kritika islamski-konzervativnog Erdogana na puč u Egiptu ima svoje razloge, postavlja se pitanje nije li njegova kritika zapravo ispravna. Jer, od svrgavanja s vlasti dugogodišnjeg predsjednika Egipta Hosnija Mubaraka, Muhamed Mursi je prvi demokratski izabrani predsjednik. Ali, za El Aounija demokratija znači mnogo više nego puki izborni rezultat. "Ona znači sigurnost naroda, slobodu i zadovoljstvo. A Muslimansko bratstvo nije slijedilo nijedan od ovih ciljeva", kategoričan je ekspert sa Slobodnog univerziteta u Berlinu. I za Gintera Majera sa Univerziteta u Majncu Mursijevo svrgavanje donekle ima opravdanja. "Muslimansko bratvsto jeste dobilo legitimet voljom naroda. Ali, oni su svojim političkim djelovanjem taj legitimitet izgubili." On naglašava da bi trebalo da je jasno da je vojska djelovala po volji naroda i svrgavanjem Mursija s predsjedničke funkcije zapravo ispunila volju većine.

Pred Egiptom dugačak put

Od početka maja je protestni pokret u Egiptu sakupio 20 miliona potpisa za Mursijevu ostavku. Cilj je bio da se sakupi više potpisa nego što je on dobio glasova na izborima. A Mursi je izabran na mjesto egipatskog predsjednika s 13,2 miliona glasova. Na budućnost Egipta tuniski stručnjak iz Berlina gleda pozitivno. "U narednih tri do šest mjeseci Egipat neće prevladati sve što je pred njim, ali će se situacija stabilizovati. Jer, oni imaju dobru osnovu - a to je egipatsko pravosuđe koje je bez mrlje, transparentno, koje odlično funkcioniše i koje je na kraju nosilac ove prelazne faze", kaže El Aouni. 

Suprotno tome, Ginter Majer pred Egipćanima vidi još jedan dugačak put. "Naivno je i pomisliti da nakon svrgavanja jednog autoritarnog režima odmah dolazi demokratija. I nama, u prosvjećenom zapadnom svijetu, dijelom je bilo potrebno čitavo stoljeće da iz autoritarnih sistema pređemo u demokratiju koju naprimjer imamo danas u Njemačkoj", kaže Majer.

Autori: Markus Litike / Svetozar Savić

Odg. urednica: Jasmina Rose