1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Poplava prijava za mobing u Srbiji

15. oktobar 2010

Za nešto više od jednog mjeseca od početka primjene Zakona o mobingu, nadležnima u Srbiji je stiglo stotine prijava. Dok se zaposleni pozivaju na Zakon, poslodavci s pažnjom iščitavaju dokument u strahu od zloupotreba.

https://p.dw.com/p/Pei4
Teško je dokazati mobing na radnom mjestuFoto: Fotolia/Gernot Krautberger
Mann flüstert einer Frau etwas ins Ohr
Ogovaranje i širenje neistina o kolegama sankcionisano je novim ZakonomFoto: Illuscope

Čini se da su zaposleni u Srbiji u „niskom startu“ čekali primjenu Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu, popularnijeg kao Zakon o mobingu. Za svega mjesec dana stiglo je oko 400 prijava, odnosno, u za to nadležnu Agenciju za mirno rješavanje radnih sporova, dnevno stiže i do 15 pritužbi. Olga Kićanović, savjetnica u toj agenciji, kaže da je iznenađena stepenom informisanosti zaposlenih.

„Ono što je interesantno je da oni čak uzmu pravilnik i Zakon ispred sebe i kažu ‘ja imam taj i taj problem koji je definisam u tom i tom dijelu Zakona’. To je za mene potpuno neshvatljivo jer čak i Zakon o bezbjednosti u saobraćaju nije bio tako čitan“, kaže Kićanovićeva. Ona navodi da nema pravila kada je upitanju profil podnosioca prijava, jer ih podnose i visokooobrazovani i srednje kvalifikovani radnici koji su zaposleni kako u državnim tako i privatnim kompanijama.

Pravnica organizacije „Jukom“ Lena Pelić smatra da je početak primjene zakona „dobra stvar“, kao i činjenica da zaposleni prijavljuju mobing. „Zbog ekonomske krize koja kod nas vlada, mislim da je radnicima zaista potrebna zaštita i da su tokom ovih godina trpjeli razna zlostavljanja na radu. Ovo tumačim kao dobar znak da će se zakon zaista primjenjivati“, objašnjava ona.

Pogrešna tumačenja Zakona

Symbolbild Mobbing Figuren Mensch ärgere dich nicht Rot Grün
Mobing na poslu je ponekad sličan situaciji "sam protiv svih"Foto: BilderBox

U Ministarstvu za rad i socijalna pitanja ocjenjuju da je ovako veliki broj prijava privremena pojava. „Kolege iz drugih zemalja su nam ukazale da je to normalna pojava i da je i kod njih na početku primjene te odredbe stizalo dosta prijava. U roku od oko godinu dana to je palo na neki prosječan, manji, nivo“, kaže Radmila Bukumirić Katić, pomoćnica ministra za rad i dodaje: „Moram da budem iskrena – sigurno više od polovine tih prijava ne predstavlja zlostavljanje. Zaposleni misle da jeste, ali se zapravo radi o ugrožavanju drugih radnih prava.“

Upravo u tome kritičari vide manjkavosti, a poslodavci razlog za strah. Sudeći prema zahtjevima za dodatnim informacijama koje pravne službe kompanija upućuju nadležnom ministarstvu, poslodavci su vrlo ozbiljno shvatili Zakon. Ni u jednoj kompaniji koju smo pokušali da kontaktiramo, nisu željeli da pričaju o Zakonu. Kažu, tema nije popularna da se s njom izlazi u javnost.

„Mislim da su poslodavci u opravdanom strahu jer je kod nas postojala jedna praksa zlostavljanja radnika i posrednog ili neposrednog zastrašivanja, a teško se dokazivalo. Morali ste da pokrećete krivični postupak i da dokazujete da je došlo do zlostavljanja, što sada nije slučaj“, kaže Pelićeva i napominje da poslodavci ne treba da se boje zloupotreba jer za to postoje ozbiljne sankcije.

Hoće li se presude čekati mjesecima ili godinama?

Gerichtshammer
Koliko će se čekati na presude?Foto: Bilderbox

Zasad još nijedna od novopridošlih prijava nije dobila epilog. Mada je prošlo tek mjesec dana, u Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova kažu da procedura i ne bi trebalo da bude duža od mjesec dana. Lena Pelić iz „Jukoma“ vjeruje u ekspeditivnost postupka, ali napominje da treba sačekati s primjenom u praksi. „Ipak moramo sačekati, jer mnoge stvari koje su predviđene da se riješe brzo u našem zakonodavstvu, na primjer porodični sporovi i drugi sporovi za koje je predviđen hitan postupak, nažalost i dalje traju po dvije, tri godine.“

Srbija je deveta zemlja u Evropi koja je počela sa zakonskim sankcionisanjem mobinga, pored Francuske, Švedske, Norveške, Finske, Danske, Holandije, Belgije i Švajcarske. Uoči početka primjene, Zakon je trpio mnoge kritike, najviše zbog, kako je navedeno, nemogućnosti lake dokazivosti mobinga u samom postupku.

Tvorci zakona i oni koji ga sada primjenjuju, međutim, tvrde da je to sada mnogo manji problem nego ranije kada se zlostavljanje na radu dokazivalo u dugim i teškim krivičnim postupcima. Zakon predviđa oštre kazne za poslodavce za maltretiranje na poslu, te bi, u slučaju mobinga, mogli da plate kaznu i do 800.000 dinara (8000 eura).

Na kraju treba podsjetiti da je prva presuda za mobing u Srbiji zabilježena i prije Zakona o kojem je riječ. Dogodilo se to u Jagodini prije dvije godine kada je tamošnji Opštinski sud osudio Zorana Milovanovića, urednika „Novog puta“ na četiri mjeseca zatvora, dvije godine uslovno. Milovanović, tada v.d. glavnog i odgovornog urednika nedjeljnika „Novi put“, osuđen je jer je maltretirao novinarku tog lista Ivanu Delić Janković, koja je slučaj prijavila policiji. Suđenje je trajalo gotovo pola godine.

Autorka: Svetlana Božić Krainčanić, Beograd

Odg. urednik: A. Slanjankić