1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vlada Jadranke Kosor: u zemlji nezadovoljstvo, vani uspjesi

1. juli 2010

Prije godinu dana Ivo Sanader je šokirao hrvatsku javnost svojom ostavkom. Za svoju nasljednicu odredio je Jadranku Kosor. Nakon godinu dana hrvatski su građani sve pesimističniji, a ne tješe ih vanjskopolitički uspjesi.

https://p.dw.com/p/O7c2
Prvu godinu mandata Vlade Jadranke Kosor obilježila je borba s teškom gospodarskom krizom.
Prvu godinu mandata Vlade Jadranke Kosor obilježila je borba s teškom gospodarskom krizom.Foto: AP

Pozitivno mišljenje o predsjednici Vlade trenutačno ima 39 posto građana, jednako kao i prije godinu dana kad je Jadranka Kosor, u iznimno nepovoljnim okolnostima, preuzela premijersku dužnost. Na vrhuncu popularnosti, u veljači, kada je iz HDZ-a isključen Ivo Sanader nakon neuspješnog povratka na čelo stranke, 77 posto anketiranih podržavalo je Kosor. Premijerka Kosor bilježi plusove na međunarodnom planu, ali i minuse na domaćem terenu.

Kao uspjehe može navesti deblokadu slovenske kočnice na hrvatskom putu u Uniju, kao i otvaranje preostala tri i zatvaranje dva poglavlja u pregovorima o punopravnom članstvu Hrvatske u europskom klubu. Iz međunarodnih krugova, a najnovije su iz Svjetske banke, stižu i pohvale za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, čemu je doprinio i sporazum sa Srbijom o međusobnom izručivanju kriminalaca.

Jadranka Kosor sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel
Jadranka Kosor sa njemačkom kancelarkom Angelom MerkelFoto: DW

No, hrvatski građani nisu zadovoljni mjerama gospodarskog oporavka, napose najavama izmjena Zakona o radu. Zbog toga je preko 800.000 građana potpisalo sindikalnu peticiju za raspisivanje referenduma kako bi se spriječio novi udar na radnička prava. Nisu ohrabrujući ni glasovi kako će na jesen biti upitne isplate mirovine, a govori se i o crnoj zimi. Premijerka na to uzvraća: „Da će biti crna u ovom katastrofičnom smislu, ja vjerujem da ne i sve radimo da, uistinu, provedemo program gospodarskog oporavka.“

Teške odluke

Ako Hrvatska nastavi s reformama mogla bi izaći iz krize i spremna ući u Europsku uniju, mišljenje je analitičara. Kako uvjeriti javnost da su reforme nužne, kada je već sada čak 60 posto građana procijenilo da će im u sljedećoj godini biti teže nego sada, a trećina ih očekuje da će im se dodatno pogoršati financijska situacija, pitanje je na koje ni Kosor ni Vlada nemaju odgovor. Uz to, manjak u državnoj blagajni sve je veći, raste nezaposlenost pa je u svibnju dosegnula 17,2 posto, a govori se kako bi se moglo zatvoriti još oko 50.000 radnih mjesta. Gospodarska aktivnost stagnira, iako je prosječna bruto plaća 7.831 kunu, vrlo je malo radnika što ju i primaju, a Hrvatska ima čak pet posto umirovljenika mlađih od 49 godina, dok se u Europi produljuje radni vijek i na 67 godina.

Bosnien Kroatien Jadranka Kosor bei Nikola Spiric in Sarajevo
Jadranka Kosor i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola ŠpirićFoto: AP

Zazivaju se reforme, primjerice one prema kojima bi se olabavio Zakon o radu, koji u sadašnjem obliku stimulira rad na crno. Analitičari zazivaju i reforme zdravstva, obrazovanja, te traže da Vlada svojim mjerama potakne investicije u one sektore koji bi pokrenuli i zapošljavanje. Istodobno s otvaranjem novih radnih mjesta treba potaknuti i smanjenje nameta poslodavcima i obračun s radom na crno. Samo tako će građani imati šansu za bolji život, a Hrvatska biti spremna za Europsku uniju, ponavlja se kao mantra.

Imaju li Jadranka Kosor i Vlada dovoljno odlučnosti za povlačenje nepopularnih mjera te hoće li one donijeti boljitak za sve, pitanje je na kojemu se zasad lome politička koplja. Opozicija tvrdi kako se ne radi ni o kakvim mjerama i reformama, nego tek o opsjenama, većina građana nezadovoljna je, pa se prizivaju i prijevremeni parlamentarni izbori. Do njih će zasad teško doći jer je koalicija stabilna, ali će o uspjehu gospodarskih mjera ovisiti glavna ocjena rada premijerke Kosor, HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera. Bila ona dana na redovnim ili izvanrednim izborima.

Autorica: Gordana Simonović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić