Grčka kriza - prijetnja članstvu Hrvatske u EU i eurozoni – ili ne ?

Kao posljedica krize - promjena kriterija ?

Postoje dvije dimenzije, jedna je da se gospodarska situacija u zemljama istočne i jugoistočne Europe uslijed krize pogoršala, a i sami temeljni podaci otežavaju ulazak u eurozonu. Naime, spomenute zemlje jednostavno ne ispunjavaju kriterije. Pri tome postoje i oni koji argumentiraju da li su kriteriji uopće još u skladu s vremenom u kojem živimo. O tome se može raspravljati. Druga dimenzija krize je da ukoliko bi se nešto promijenilo oko konstrukcije eurozone, moglo bi doći i do promjena kriterija koji do sada nisu igrali nikakvu ulogu, međutim o kojima se sada sve više razmišlja.

Zbog grčke krize tamni oblaci nad Europom

Atmosfera nije sjajna

Treba priznati jednu činjenicu: Zbog gubitka ravnotreže unutar eurozone atmosfera oko proširenja nije baš sjajna. Možda će se ubuduće dva ili čak tri puta konkretno i dobro pogledati i promisliti prije nego će eurozona primiti novu članicu, jer se strahuje da su mogući slični problemi s novim članicama. « Kod već postojećih članica eurozone lijepo možemo vidjeti kako je teško ili zapravo nemoguće uvjeriti spomenute zemlje da napuste eurozonu », upozorava Emmanouilidis. Dakle, ubuduće promatrat će se temeljitije i postaviti pitanje, da li uopće primiti nove članice u eurozonu. No to bi moglo značiti u pojedinim slučajevima kašnjenje s ulaskom u eurozonu.

To znači da će države istočne i jugoistočne Europe ipak snositi posljedice grčke krize, jer će Europska komisija zemlje koje žele ući u eurozonu ubuduće provjeravati duže i temeljitije. Zbog toga će mnoge države svoj ulazak u eurozonu morati odgoditi za godinu-dvije. « To znači da će bi se ulazak Poljske i Rumunjske u eurozonu mogao dogoditi 2015., dok bi Mađarska i Hrvatska euro mogle preuzeti 2016.godine », poručuje glavni ekonomist Erste banke Friedrich Mostböck.

Prerano govoriti o datumu hrvatskog ulaska u eurozonu

Banka UniCredit

« Evidentno je da se od svih zemalja koje žele u eurozonu traži da potvrde da su zaista spremne za taj korak », dodaje glavni ekonom Zagrebačke banke Goran Šaravanja. « Možemo očekivati da će taj proces u Hrvatskoj trajati duže nego što smo to očekivali prije ove financijske krize. Međutim, ipak je još prerano govoriti o datumu kada bi Hrvatska bila spremna preuzeti euro kao službenu valutu », upozorava Šaravanja i dodaje da bi « prije nego što preciznije možemo govoriti o tom datumu, Hrvatska ipak trebala ući u EU kao punopravna članica i nakon toga pristupiti sustavu ERM II ». Grupa Unicredit ne očekuje da bi se cijena zaduživanja za Hrvatsku i ostale zemlje regije zbog grčke krize povećala. « Pristup financijskom tržištu za Hrvatsku trebao biti osiguran i ove godine kao i prošle godine, a ključno je da Hrvataka što prije uđe u EU kao punopravna članica u terminima koji se očekuju », poručuje glavni ekonom Zagrebačke banke Goran Šaravanja.

Rehn: Zbog strogih pravila – nema kašnjenja oko ulaska u eurozonu

Olli Rehn, povjerenik za financije

Promjene i kašnjenja ulaska u eurozonu zbog grčke krize ne očekuje ni povjerenik za financije Olli Rehn: « Ne. Budući da radimo na temelju strogih pravila, mi ta pravila strogo i primjenjujemo i jamčimo jednaki tretman za svaku kandidatsku zemlju koja želi članstvo u eurozoni », kratak je i jasan povjerenik Olli Rehn.

I na koncu u što se mogu nadati zemlje koje teže u EU i jednog dana i u eurozonu. « Mislim da u Grčkoj postoji spoznaja da krivnja za stanje u kojoj se nalazi ova zemlja leži u samoj Grčkoj te da je donosena odluka provesti mjere koje su usvojene. One su bolne prije svega za građane koji to osjećaju », priznaje analitičar EPC-a Emmanouilidis. To znači da ako se spomenutim mjerama zaista i ostvari zacrtani cilj, tada to još uvijek ne znači da je poznato kakvo će biti stanje za šest mjeseci ili godinu dana. Neki govore o laganom izdisanju grčkog gospodarstva, što se ne može poreći. Ako država i građani štede do kolapsa i besvijesti tada na koncu ipak nije ostvaren cilj. « Na koncu dobila se bi se bitka, ali na kraju ipak izgubio rat », opisuje slikovito analitičar EPC-a

Grčke mjere dovoljne ?

Janis A. Emmanouilidis, politički savjetnik, European Policy Centre (EPC)

Pitanje svih pitanja koje muči i zemlje jugoistoka Europe je, da li su grčke mjere dovoljne ne samo da spase Grčku već i da vrate stabilnost eura i eurozone, prostora u koji teže Hrvatska i sve zemlje regije. « Teško je kazati da li će mjere biti dovoljne. Ono što osobno isčitavam iz ove krize je da u samoj Grčkoj postoji malo šanse. Ljudi kažu, od nas se samo traži štednja, ali kada ćemo se izvući iz ove bijede, to je nejasno. Takav razvoj vodi u stanje kolektivne depresije, a to nije niti ekonomska prednost, jer nije poznato može li se depresija očitovati i u nemirima. To je moža najveći strah koji trenutno postoji », zaključuje Janis Emmanouilidis, analitičar birselskog Europske centra za politička pitanja (EPC).

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg.ured: Željka Telišman