Muzej ulične umjetnosti: Zagreb kao open-air galerija

Propala remek djela ulične umjetnosti

Upravo je zid u Branimirovoj ulici simboličko mjesto jer to je jedini javni prostor, izuzev zidova dodijeljenih grafiterima, na kojem su svoj trag sustavno ostavili i akademski umjetnici. Povjesničarka umjetnosti Vanja Žanko podsjeća tako da je još 1987. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) u povodu Univerzijade organiziralo natječaj za murale na zidu u staroj Branimirovoj koji je tako ostao zabilježen u kolektivnoj memoriji kao jedino javno mjesto namijenjeno umjetničkom izražavanju.

Socijalno angažirana umjetnost

„Dvanaest godina kasnije, 1999. godine, uz Dan borbe protiv zlouporabe droga organizirana je akcija prebojavanja zida u kojoj je sudjelovalo šezdesetak grafitera; stanje uoči te akcije nažalost nije bilo dokumentirano, tako da do informacija o nekadašnjim muralima gotovo da je nemoguće doći,“ kaže Vanja Žanko upozoravajući da se rijetki još sjećaju radova Julija Knifera, Borisa Demura ili Ksenije Turčić izvedenih na tom zidu prije 23 godine: „Natječaj MUU-a danas je mentalni most s natječajem iz 1987. koji otvara mogućnost mladim umjetnicima da se predstave u javnom prostoru kakvu još u Zagrebu nisu imali.“

Neikorišteni ulični potencijal

Uz već prepoznatljive individualne ulične umjetnike ili grupe poput Filjia, Oka ili Aorte, natječaj za MUU - nada se Ivana Vukšić – privući će i kreativce koji se do sada nisu izražavali u tom potpuno neposrednost mediju: „Ne morate biti stručnjak ili dio zainteresirane javnosti koja će posjetiti neku galeriju da uspostavite odnos s nekim umjetničkim radom, a upravo na ulici rad korespondira na najosnovnijoj razini „sviđa mi se/ne sviđa mi se“ i u tom kontekstu umjetnost je dostupna svima.“

Oko - jedan od rijetkih uličnih umjetnika s imenom

Zagrebačka ulična scena posljednjih godina – smatra Vanja Žanko - doseže zavidnu razinu zahvaljujući prvenstveno umjetnicima poput Filjia, čije su crno-bijele nemani nastanjivale cijeli grad: „Pod krinkom različitih „tagova“ danas umjetnici ostavljaju svoj trag na nevjerojatno inteligentno probranim javnim površinama,“ komentira Žanko koja među ostalima sustavno prati i radove koje potpisuju Puma 34, Oko, Ivan Horvat ili Fudge, a uspoređujući ih s njihovim prethodnicima iz ranijih desetljeća primjećuje da umjetnici danas nemaju pretenzija proklamirati svemoguće politički i socijalno angažirane poruke ili stvoriti protu-kulturu koja podiže glas za bolje društvo: „Oni iskazuju vlastite dileme, frustracije, preispitivanja u kojima pronalazim teme koje me osobno zanimaju i to je ključna razlika koju vidim između njih i njihovih starijih kolega koji su sedamdesetih godina izlazili na ulice, direktno se suprotstavljajući sustavu,“ zaključuje Vanja Žanko koja tvrdi da se danas ipak radi o tome da svatko unutar svojeg životnog stila pronalazi vlastite načine preživljavanja.

Nakon prvoga projekta posvećenog zidu u Branimirovoj, za koji je natječaj otvoren do 14.4., MUU kreće u drugu fazu organiziranjem pozivnog natječaja na međunarodnoj razini za uređenje jednog od oronulih gradskih prostora, dok će u trećoj fazi pokušati dati i „Novo lice Novom Zagrebu“, a možda negdje usput i Alexu s poznatog grafita osigura klavir.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. ur.: Nenad Kreizer