1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vijeće Europe i njegov značaj za europsko ujedinjenje

14. kolovoza 2009

Prije 60 godina okupila se savjetodavna skupština Vijeća Europe u Strasbourgu da bi održala svoju osnivačku sjednicu. Time je započeo rad prve poslijeratne europske institucije koja danas broji 47 članica.

https://p.dw.com/p/J99R
Prizor sa osnivanja Vijeća Europe
Ceremonija osnivanja Vijeća Europe koju predvodi ChruchillFoto: ullstein bild - dpa

Vijeće Europe danas se nalazi u sjeni Europske unije, ali njezin značaj za europsko ujedinjene je važan premda danas i pomalo zaboravljen.

U svibnju 1948. godine na europskom kongresu u Den Haagu okupili su se predstavnici 16 zemalja pod predsjedanjem Churchilla, kako bi razradili projekt europskog ujedinjenja. Cilj je bio europska Unija sa savjetodavnom skupštinom i Europskim sudom za ljudska prava. Godinu dana kasnije, u svibnju 1949.godine u Londonu je osnovano Vijeće Europe. Zemlje potpisnice su bile Belgija, Danska, Francuska, Velika Britanija, Irska, Italija, Luxembourg, Nizozemska, Norveška i Švedska.

Organizacija sa 47 zemalja – trenutno predsjedava Slovenija

Paul-Henri Spaak, prvi predsjednik savjetodavnog tijela Vijeća Europe
Paul-Henri Spaak, prvi predsjednik savjetodavnog tijela Vijeća EuropeFoto: AP

Francuz Edouard Herriot otvorio je 10. kolovoza 1949.godine u Sveučilištu u Strasbourgu prvi sastanak savjetodavne skupštine Vijeća Europe. Belgijski diplomat Paul Henri Spaak jednoglasno je izabran za predsjednika skupštine. Spaak se smatra arhitektom europske i transatlanske suradnje. Osim savjetodavne skupštine drugo središnje tijelo Vijeća Europe je Vijeće ministara. U tom tijelu sudjeluju uglavnom ministri vanjskih poslova članica. Predsjedništvo se mijenja svakih šest mjeseci i trenutno predsjedava Slovenija.

Vijeće Europe je od samog početka imalo zadaću podupirati europsku suradnju i pri tome se obvezalo da – kako to stoji u Povelji o osnivanju – „da će djelovati prema načelu zajedničkih ideala i europske zajednice naroda“. Tu se prije svega misli na miroljubivi suživot, podupiranje ljudskih prava, pluralizma i demokracije te pravne države.

Vijeće Europe ima instrumente za izradu sporazuma

Novo zdanje Vijeća Europe
Novo zdanje Vijeća EuropeFoto: Council of europe

Vijeće Europe je prva zapadnoeuropska institucija sastavljena kao instrument za izradu zajedničkih sporazuma na području gospodarstva, prava, socijale i kulture te na taj način postalo je europska platforma za razmjenu mišljenja. Težište današnjeg rada Vijeća Europe su područja ljudskih prava i podupiranje demokracije.

Vijeće Europe je zaslužno za primjerice usvajanje Europske konvencije o zaštiti ljudskih i temeljnih prava u studenom 1950.godine. Ova organizacija stvarala je smjernice za demokratsku Europu. Najprije kao ekskluzivan klub zapadnoeuropskih demokracija, Vijeće Europe nakon kraja sukoba istok-zapad postaje sveeuropski gremij kojem danas pripadaju sve europske države osim Bjelorusije. U društu se nalaze i izvaneuropske zemlje poput Izraela, Meksika i SAD-a ali kao promatrači. Do danas važnost Vijeća Europe leži u njegovoj strukturi članica koja se proteže na cijelom kontinentu. Tako je Turska postala član Vijeća Europe već 1949. ali do danas čeka na članstvo u EU.

EU preuzeo simbole Vijeća Europe

Zastava Europske unije prvotno simbol Vijeća Europe
Zastava Europske unije prvotno simbol Vijeća Europe

Vijeće Europe koristi istu himnu i zastavu kao i Europska unija – de facto je EU preuzeo simbole Vijeća Europe. Međutim obje institucije ne surađuju na institucionalnoj razini.

Bez Vijeća Europe nezamisliv je europski pokret ujedinjenja. Još jedna prvotna funkcija ove organizacije je uključivanje Njemačke u europski poslijetarni poredak. Tako je Vijeće Europe surađivalo oko savezničkog statuta za Njemačku. Istodobno Vijeće Europe je ponudilo tada još mladoj Saveznoj Republici Njemačkoj i prvi međunarodni forum. U međuvremenu Vijeće Europe broj 47 članica, a najmlađa članica je Crna Gora.

Autor: Daniel Scheschkewitz / Alen Legović

Od. ur.: Željka Telišman